Već je treću godinu u nizu imovina investicijskih fondova porasla. Raste i broj fondova u Hrvatskoj – lani je osnovano 17 novih otvorenih investicijskih fondova te osam alternativnih investicijskih fondova. Ulagači su tako već od početka godine mogli raspoređivati svoju imovinu u 117 otvorenih i 37 alternativnih fondova te očekuju dinamičan nastavak
Na krilima dobrih rezultata na burzama domaća fondovska industrija u velikom je zamahu, što je vidljivo i u rastu imovine, ali i broju novih investicijskih fondova. Kraj 2024., u kojoj nije nedostajalo uzbuđenja, ponajviše geopolitičke naravi, društva za upravljanje investicijskim fondovima dočekala su s imovinom od 3,22 milijarde eura, pokazuju podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa). Koliko je prošla godina bila iznimna, pokazuje podatak da je neto imovina povećana za 939 milijuna eura, odnosno za 41 posto. Ako i ove godine imovina nastavi rasti takvim tempom, nadmašit će i rekordnu 2007. kad je hrvatska fondovska industrija upravljala s tadašnjih trideset milijardi kuna, odnosno četiri milijarde eura.
Složeniji portfelji
Prošla godina tako je označila već treću u nizu u kojoj imovina raste. No ne raste samo imovina, već i broj fondova. Potkraj prosinca na tržištu je bilo 117 otvorenih UCITS fondova, odnosno tijekom godine osnovano je 17 novih. Tomu treba pridodati i dodatnih osam alternativnih investicijskih fondova, pa ih je sada ukupno 37.
– Među novim UCITS fondovima prevladavaju fondovi s ciljanim prinosom i dospijećem, kojih je osnovano deset. Očekujemo da će takvi fondovi i dalje ostati u ponudi, ali s kompleksnijim portfeljima koji uključuju i financijske izvedenice kako bi povrat za ulagatelje bio dodatno atraktivniji. Osnovana su i tri novčana fonda. Kao alat upravljanja gotovinom novčani fondovi komplementarni su poslovnom računu u upravljanju likvidnosti pravnih osoba, ali svoje mjesto nalaze i u portfeljima individualnih ulagatelja. Očekujemo da će se pravne osobe početi još intenzivnije koristiti tom mogućnosti – komentirao je Hrvoje Krstulović, predsjednik Udruženja investicijskih i mirovinskih fondova Hrvatske gospodarske komore.
Rast novčanih fondova
Novčani fondovi – prije 20-ak godina najpopularnija vrsta – dočekali su kraj godine s neto imovinom od 674 milijuna eura, koja je tako skočila za 27 puta, s preklanjskih 24,3 milijuna eura. Što je to značilo za društva za upravljanje, pokazuju i podaci koje nam je otkrio Josip Glavaš, predsjednik Uprave Erste Asset Managementa (EAM).
– U prošloj godini naša imovina pod upravljanjem u segmentu UCITS fondova porasla je za više od 310 milijuna eura, a tržišni udio više od 6,4 postotna boda. U istom segmentu trenutačno držimo treće mjesto s udjelom od 17,4 posto. Rezultat je to ponajprije stavljanja u ponudu naših novčanih fondova koji su u izrazito kratkom vremenu postali izrazito popularni. Novi su fondovi u kombinaciji s trajnim nalozima donijeli i povećanje broja klijenata, a njihov se broj unatrag godinu dana povećao za respektabilnih 27 posto. To vrijedi ne samo za nas već i za cijelu industriju. Hanfina statistika pokazuje da je od ukupno 769 milijuna eura novih uplata u UCITS fondove prošle godine, gotovo 600 milijuna eura uplaćeno upravo u novčane fondove – tvrdi Glavaš.
Odljev iz obvezničkih
Pri tome se dio imovine u novčane fondove zasigurno prelio i iz obvezničkih, posebno onih pod nazivom kratkoročni obveznički fondovi. Imovina obvezničkih fondova smanjila se za 8,5 posto, na 847 milijuna eura. Ostale vrste fondova, naravno, nisu imale drastične skokove imovine kao novčani, ali zabilježile su sasvim lijepe rezultate. Primjerice, dionički fondovi zaključili su godinu s 521,3 milijuna eura, što je 44 posto više. Mješoviti fondovi ostvarili su porast imovine od gotovo deset posto, na 291,6 milijuna eura, a kategorija ‘ostali‘, u kojoj su i već spomenuti fondovi s dospijećem, raspolaže s 800 milijuna eura ili 27 posto više. Što se tiče prinosa, najbolje su prošli investitori koji su povjerenje poklonili domaćim dionicama. Naime, prema Hanfinim podacima, najviši prinos od prosječnih 18,5 posto ostvarili su dionički fondovi, a među njima je vrh ljestvice s prinosom od 29,1 posto zauzeo OTP indeksni fond koji prati kretanje dioničkog mjerila Crobex.
Uspjeh tog fonda nije mogao izostati s obzirom na to da je 2024. označila drugu uzastopnu godinu rasta glavnog indeksa Zagrebačke burze od približno 30 posto.
Otporno domaće tržište
Zbog posljednje dvije odlične godine prosječni godišnji prinos OTP indeksnog fonda za trogodišnje razdoblje narastao je na 17,9 posto, kaže voditelj prodaje u OTP Investu Mladen Miler.
– Gledajući trenutačno stanje hrvatskoga gospodarstva, možemo reći da je rast zasnovan na zdravim temeljima. Većina ključnih kompanija na domaćem tržištu, osobito one uključene u Crobex, prilagodila se novim tržišnim uvjetima (uvođenje eura, veća konkurencija stranih kompanija) i ostvarila veće poslovne rezultate. Ta stabilnost i pozitivni trendovi podupiru očekivanja da će hrvatsko gospodarstvo i 2025. rasti. S obzirom na globalne gospodarske trendove potrebno je uzeti u obzir utjecaj vanjskih čimbenika poput inflacije, kamatnih stopa i geopolitičkih rizika koji bi mogli djelovati na domaće tržište. Ipak, unatoč izazovima domaće tržište kapitala pokazalo se otporno. Treba istaknuti da je Crobex već treću godinu zaredom ostvario prinos koji nadmašuje onaj američkog indeksa S&P 500. To je važan pokazatelj privlačnosti domaćeg tržišta kapitala, pogotovo u kontekstu sve veće diverzifikacije ulaganja. Općenito gledajući, domaće tržište kapitala ima potencijal nastaviti pozitivan trend i ove godine, pod uvjetom da se globalna gospodarska i politička situacija znatno ne pogoršaju, osobito pod utjecajem početka mandata nove američke administracije na čelu s Donaldom Trumpom – ističe Miler.
Impresivni prinosi
Visoki prinosi dioničkih fondova u protekloj godini, potaknuti snažnom izvedbom dioničkih indeksa na domaćoj i stranim burzama, zasigurno su povećali zanimanje za tu vrstu fondova, ocjenjuje Krstulović.
– Tomu svjedoči i rast imovine pod upravljanjem dioničkih fondova na razine koje nismo vidjeli još od kraja globalne financijske krize iz 2008., što je svakako pozitivan moment, a rezultat je ostvarenog rasta vrijednosti njihovih ulaganja s jedne strane te veće neto prodaje s druge strane. Dionički fondovi kao klasa imovine svakako bi trebali imati svoje mjesto u diverzificiranom portfelju ulagača u skladu s njihovim investicijskim profilom, pogotovo u sklopu dugoročne štednje na tržištu kapitala, tj. investicijskih planova. Dionička tržišta na dugi rok ulaganja tradicionalno daju povrate koji u većem dijelu poništavaju i negativan utjecaj inflacije – objašnjava Krstulović.
Podaci portala Hrportfolio pokazuju da su među mješovitim fondovima prinosi bili između tri posto i gotovo 15 posto, koliko je ostvario HPB Global fond. Obveznički fondovi donijeli su prinose od 1,75 do 2,9 posto, koliko je ulagačima donio još jedan fond HPB Investa, HPB Obveznički. Kod kratkoročnih obvezničkih fondova prinosi su se kretali od 1,2 do 3,6 posto. Tu je najbolji rezultat ostvario Raiffeisen Flexi USD. Kod novčanih fondova ulagači su ostvarili prinose između 1,3 i 3,2 posto, a vrh ljestvice ovdje predvodi Eurizon HR Cash – klasa B.
Da bismo dobili bolju sliku o tome koliko su današnji trendovi rasta ulaganja u domaće investicijske fondove (posebice dioničke) bolji od očekivanih, treba usporediti situaciju od 2005. do 2007., kada je zabilježen velik rast ulaganja u relativno kratkom roku, objašnjava Miler.
– Ohrabruje što kod ulagača, osobito malih, primjećujemo veću zainteresiranost za investiranje u instrumente različite od klasične štednje u poslovnim bankama, kako u državne obveznice i trezorske zapise tako i u dionice, dioničke investicijske fondove na dulji rok, dvije godine ili više. Tom načinu promišljanja o osobnim investicijama zasigurno je pridonio i prethodni znatan pad kratkoročnih kamatnih stopa od 2018. do 2022. uza snažna inflatorna kretanja u dvoznamenkastim brojevima i u Hrvatskoj i u svijetu. Također, kad uspoređujemo domaće tržište investicijskih fondova, posebno dioničkih, s tržištima zemalja srednje i istočne Europe, možemo zaključiti da ima još mnogo prostora za napredak. Tržišta fondova u Sloveniji, Rumunjskoj, Mađarskoj, Češkoj, a posebno u Austriji, privukla su znatno veći interes domaćih, ali i stranih ulagača, pa očekujemo da će se njima priključiti i hrvatsko tržište investicijskih fondova u bližoj budućnosti – smatra Miler.
EAM-ovo preuzimanje InterCapitala
Fondovsku 2024. obilježilo je i jedno veliko preslagivanje – EAM je preuzeo fondovsko poslovanje InterCapital Asset Managementa. Konsolidacija poslovanja, povećanje tržišnog udjela i širenje baze klijenata uvijek su dobre vijesti za sve, napominje Josip Glavaš.
– Posebno smo ponosni na to što je EAM uspješno akvirirao dio fondovskog poslovanja renomirane i uspješne kompanije poput InterCapitala. Tom akvizicijom preuzet će se upravljanje svim InterCapitalovim UCITS fondovima osim ETF-ova i alternativnim fondovima s javnom ponudom te ponovno preuzeti upravljanje Fondom hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Dodatno veseli što je riječ o pozitivnom scenariju za obje kompanije u kojem će se svaka moći još kvalitetnije pozicionirati u svom temeljnom poslovanju i lakše birati svoj budući poslovni smjer. Iz naše perspektive mogu reći da će prelazak iznosa od milijarde eura ukupne imovine pod upravljanjem dodatno učvrstiti našu poziciju na tržištu – poručio je Glavaš.
U svakom slučaju, u 2025. svi su ušli s velikim očekivanjima, od investitora do fondovskih menadžera.