Iako 53 posto hrvatskih građana smatra da im se financijska situacija pogoršala u posljednje dvije do tri godine, prosječni iznos mjesečne štednje među štedišama povećao se za četiri eura u odnosu na 2023. godinu te sada iznosi 77 eura. Pritom ih 23 posto uopće ne štedi, dok među štedišama, najveći broj (31 posto) mjesečno odvaja 51 do 100 eura. Pokazali su to rezultati istraživanja koje je agencija IMAS provela u srpnju i kolovozu za potrebe Erste Groupa na uzorku od 500 ispitanika. Istraživanje koje se provodi svake godine i sustavno prati uzorke štednje i ulaganja u Hrvatskoj, pokazalo je da su prije deset godina štediše u Hrvatskoj u prosjeku odvajali oko 60 eura mjesečno, a prije pet godina nešto više od 62 eura, priopćili su iz Erste banke.
Najveći prosječni iznos među onima koji štede,105 eura mjesečno, uštedi srednja dobna skupina, od 35 do 59 godina, slijede mladi od 15 do 34 godine s iznosom od 71 eura, dok starija dobna skupina, od 60 i više godina uštedi u prosjeku 42 eura mjesečno. Većina štediša (66 posto) i dalje štedi na način da odvaja iznos koji im ostane na kraju mjeseca ili godine, naspram 34 posto onih koji odvajaju unaprijed određen fiksni iznos. Kao i dosad, muški štediše u prosjeku uštede nešto veći iznos, 82 eura, u odnosu na 70 eura koliko uštede žene koje štede. Ipak, važnost štednje među hrvatskim građanima ostala je na sličnoj razini kao i prošle godine pa tako 68 posto ispitanika štednju smatra izrazito ili jako važnom.
U usporedbi sa štedišama u zemljama srednje i istočne Europe, Austrijanci u prosjeku štede 308 eura mjesečno, slijede ih Česi (134 eura) i Slovaci (133 eura), dok Mađari prosječno uštede 116 eura. Manje od Hrvata štede Rumunji (72 eura) i Srbi (55 eura). U odnosu na prošlu godinu, najveće povećanje prosječne mjesečne štednje zabilježeno je kod štediša u Mađarskoj koji izdvajaju čak 11 eura više. S druge strane, jedini koji štede manje nego lani su Česi, s razlikom od 10 eura naspram prošlogodišnjeg prosjeka mjesečne štednje.
Najrasprostranjeniji alat štednje je tekući račun
Kad se govori o osobnim razlozima štednje, najveći broj štediša u Hrvatskoj (65 posto) štedi kako bi osigurali zalihu za hitne slučajeve. Slijede ih oni koji štede kako bi stvorili financijsko zaleđe za sebe i svoju obitelj (45 posto), dok ih 21 posto štedi za mirovinu. Najmanje se štedi za edukacije i obrazovanje (7 posto), dok je s druge strane, postotak onih koji štede za veću kupnju, poput kuće, stana, auta i slično ostao na 28 posto, a 17 posto štediša svoj novac čuva za odmor. Građani Hrvatske ove godine novac najviše čuvaju na tekućem računu (51 posto), dok je postotak onih koji koriste štedni račun ili knjižicu ostao na istim razinama kao prošle godine (37 posto), kao i postotak ispitanika koji ima životno osiguranje kao oblik štednje (23 posto). Ispitanika koji novac čuvaju kod kuće ili u sefu je 18 posto, isto kao i prošle godine.
Štednju kao oblik zalihe za iznenadne situacije vidi najviše štediša u Slovačkoj (89 posto), a slijede ih štediše u Češkoj (86 posto) te u Rumunjskoj (75 posto). Kao i u Hrvatskoj, najmanje se štedi za obrazovanje i edukacije, a u tom segmentu predvode štediše u Slovačkoj (25 posto) i Rumunjskoj (24 posto), s Hrvatima na začelju (7 posto). Rumunji (66 posto) i Srbi (33 posto), kao i Hrvati (51 posto), svoj novac najviše čuvaju na tekućem računu, dok s druge strane, Austrijanci, Česi, Slovaci i Mađari kao instrument štednje najčešće koriste štedne račune ili knjižice.
Uspoređujući trenutačnu situaciju s onom unazad dvije do tri godine, 51 posto ispitanika smatra da štedi jednako, pet posto više no prije, dok ih 44 posto smatra da štedi manje. Zbog rasta cijena, samo jedan posto hrvatskog stanovništva nije morao suziti svoju potrošnju, dok je 28 posto onih koji su bili primorani značajno je smanjiti. Ovdje se čini da su najviše pogođeni oni iz dobne skupine 60+, među kojima ima 62 posto onih koji su morali značajno smanjiti svoju potrošnju, naspram mlađe (6 posto) i srednje dobne skupine (13 posto).