Veliko povećanje otkupa dionica koje je Hrvatski Telekom (HT) najavio krajem prošloga tjedna mogao bi imati blagi pozitivni utjecaj na cijenu dionice. Najveći domaći telekom objavio je na Zagrebačkoj burzi da je Uprava 5. rujna usvojila izmijene Programa otkupa vlastitih dionica pokrenutog u travnju 2021. na rok od pet godina. Svrha Programa ostaje nepromijenjena, a izmjenama se omogućava učinkovitije provođenje stjecanja vlastitih dionica i realizacija Programa, pojasnili su iz kompanije. Izmjene tako omogućavaju sudjelovanje u provođenju Programa i drugim bankama koje su članice Zagrebačke burze, uz postojeću brokersku kuću InterCapital vrijednosni papiri.
Vlasnike ‘narodne dionice‘ svakako bi trebao zanimati podatak o povećanju broja dionica koje HT namjerava otkupiti. Umjesto maksimalnih tri milijuna dionica, HT je tu granicu pomaknuo na pet milijuna vrijednosnica. Sukladno tome, povećava se i iznos namijenjen otkupu, sa 79,6 milijuna eura na 135 milijuna eura. Ova povećanja su u okviru određenom odlukom Glavne skupštine od 23. travnja 2021., podsjećaju u HT-u. S obzirom da otkup vlastitih dionica dopunjuje standardnu isplatu dividende dioničarima, u HT-u na pitanje o motivima ovog povećanja ističu kako su odlučili povećati program otkupa vlastitih dionica jer su u proteklim godinama premašivali planirane iznose otkupa, a kako bi omogućili veći ukupan povrat vrijednosti dioničarima.
– Ovakav pristup pridonosi poboljšanju kapitalne strukture Društva, stvarajući dodatnu ravnotežu u strukturi financiranja – ističu iz HT-a.
Signal investitorima
U teoriji, otkup dionica jedan je od načina povrata dobiti dioničarima, uz dividendu. Naime, otkupom vlastitih dionica kompanija ih povlači s tržišta smanjujući njihov broj u optjecaju. Time, po temeljnom zakonu ponude i potražnje, utječe na rast cijene svojih dionica čime se povećava i vrijednost koju drže dioničari. No, da bi taj mehanizam funkcionirao, potrebno je otkupljene dionice poništiti. Prema podacima koje je Lider dobio od kompanije, HT je od 2021. otkupio približno 2,3 milijuna dionica u protuvrijednosti od 58,3 milijuna eura.
– Od tog broja, poništeno je 2.048.009 dionica, a 58.022 dionice su bile dijelom programa nagrađivanja gdje je odabrana opcija dodjele dionica umjesto isplate određenog postotka bonusa ostvarenog za prethodnu godinu – naglašavaju iz HT-a.
Programi otkupa dionica najčešće su formirani na način da društvo definira maksimalan broj dionica za otkup i maksimalnu novčanu vrijednost koju su spremni za to izdvojiti u određenom periodu, komentirao je Petar Mezga, analitičar Erste banke.
– No takvi programi dolaze s ogradom da se kompanija ne obvezuje na otkup, što znači da postojanje ambicioznog programa otkupa ne znači da će se on i provesti. Također, treba imati na umu da određeni dio, a ponekad i većina tih dionica nakon otkupa završi ponovno u optjecaju jer se dionice dodijele zaposlenicima u sklopu programa nagrađivanja, a program otkupa jedan je od načina da društvo prikupi dovoljno dionica tijekom godine. Iz ove perspektive ne radi se zapravo o klasičnom otkupu dionica s ciljem povratka sredstava dioničarima, već jednoj vrsti troška poslovanja – kaže Mezga.
Što se tiče povećanja otkupa HT-ovih dionica, Mezga ističe kako je kompanija najavila potencijalni otkup pet posto svojih dionica, u odnosu na prethodnih tri posto u periodu od pet godina.
– To bi na godišnjoj razini sugeriralo prosječni doprinos prinosu dionice od jedan posto ako se program u potpunosti realizira. Stoga možemo zaključiti da se ne radi o značajnom utjecaju na cijenu dionice, ali bi trebao biti blago pozitivan – smatra analitičar Erstea.
Cijena HT-ove dionice trenutno se kreće oko 32 eura. Od početka 2021. pa do današnjih dana vrijednost ove dionice narasla je 31,5 posto. No, koliko je na to utjecao otkup dionica, teško je sa sigurnošću reći. Petar Mezga pojašnjava kako je stvarni utjecaj programa otkupa na cijenu pojedine dionice nemoguće evaluirati jer na cijenu utječu brojni faktori, čiji je individualni utjecaj teško kvantificirati i izolirati od utjecaja ostalih faktora.
Ograničenja domaćeg tržišta
– Uz navedeno, različiti faktori utječu jedni na druge. Na primjer, ako najava ambicioznog plana otkupa dionica rezultira percepcijom investitora da će doći do rasta i to očekivanje se ugradi u cijenu, to može podići cijenu do te razine da se društvu ne isplati zaista i provesti program jer bi realizacija bila preskupa. Postojanje samog programa stoga nije snažan signal investitorima, ali ukoliko otkup zaista započne u ozbiljnijim omjerima, utoliko je to i signal tržištu da menadžment smatra da je dionica podcijenjena na burzi. S obzirom na sve te faktore, utjecaj programa otkupa se može evaluirati tek okvirno i uz ogradu da ovisi o krajnjoj razini realizacije programa, ne uzimajući u obzir ostale faktore kao što smo to učinili s procjenom utjecaja programa otkupa na dionicu HT-a – kaže Mezga.
Na razvijenim dioničkim tržištima, poput američkoga, otkup dionica posljednjih je godina vrlo popularan, ponajviše jer je porezno učinkovitiji način povrata dobiti od dividendi. Koliko su ga prigrlile američke kompanije dokazuje i podatak da su otkupi dionica između 2018. i 2023. dosegli vrtoglavi iznos od gotovo četiri bilijuna dolara. No, likvidnost na Zagrebačkoj burzi ograničavajući je faktor za značajne programe otkupa.
– Brojnim dionicama se slabo trguje i veći dio dioničara su ‘buy and hold‘. Sve to ograničava mogućnosti kompanija za otkup dionica. Na primjer, Arena Hospitality Group je sa svojim relativno skromnim programom otkupa dionica činila preko trećine obujma trgovanja dionicama Arene u drugom kvartalu 2024. Dionica društva je u tom periodu blago porasla, no nije nužno da je rast bio zahvaljujući otkupu – ocjenjuje Mezga.
Među kompanijama s ponešto većim programom otkupa izdvajaju se Span koji je za period od 2022. do 2024. postavio maksimalni iznos na 11,6 milijuna eura ili Adris koji je u programu za 2022.-2023. postavio maksimum na približno 60 milijuna eura.
– No zaista realizirani dio tih programa bili su neznatni i nisu se ni približili ovim maksimumima - naglašava Petar Mezga. – Zbog pozitivne gospodarske klime, mnoge sastavnice CROBEX-a intenzivno investiraju te se povrat sredstava dioničarima uvelike odnosi na dividende dok otkup dionica, kao što smo ranije spomenuli, funkcionira većinom kao metoda prikupljanja dionica za nagrađivanje menadžmenta – zaključuje Mezga.