Kamatne stope u Hrvatskoj su sporije rasle pa će sporije i padati. Ovo objašnjenje dali su nam iz Hrvatske udruge banaka kao odgovor na pitanje zašto u proteklih 10 mjeseci kamatne stope na stambene kredite u Hrvatskoj nisu padale, za razliku od ostalih zemalja eurozone, izuzev Grčke.
- Potrebno je određeno vrijeme da se promjena monetarne politike, koja se u ovoj fazi ogleda kroz smanjivanje kamatnih stopa Europske središnje banke, prelije na tržište kredita. Zbog specifičnosti tržišta u Hrvatskoj tako je bilo u fazi rasta kamatnih stopa kada su kamatne stope na kredite reagirale puno sporije i blaže te bile među najnižima u cijelom europodručju. U razdoblju od 2022. (srpanj 2022. prvo podizanje kamatnih stopa) do 2024. (lipanj 2024. – prvo spuštanje kamatnih stopa) kamatne stope ECB-a porasle za 4,5 postotnih bodova, dok se u Hrvatskoj na stambene kredite taj rast prelio za samo 25 posto.
Jednako tako očekujemo blag i spor prijenos u trenutnoj fazi spuštanja kamatnih stopa. Ipak, dugoročno su kamatne stope povoljnije nego ikada i usporedive s puno razvijenijim državama europodručja te u narednom razdoblju možemo očekivati nastavak kamatnog prijenosa, odnosno postupno snižavanje kamatnih stopa na kredite - objasnili su iz Hrvatske udruge banaka te istaknuli da kapital, likvidnost, elastičnost potražnje, kvaliteta kredita, trajnost prosječnih kreditnih ugovora i drugi čimbenici imaju snažan utjecaj na kamatni prijenos.
U drugim državama europodručja stambeni krediti su većinski odobravani s promjenjivim kamatnim stopama vezanim uz Euribor koji snažno korelira s ključnim kamatnim stopama ECB-a, dok je u Hrvatskoj većina stambenih kredita odobrena uz fiksnu ili kombiniranu kamatnu stopu.
- Korisnici stambenih kredita s promjenjivom kamatnom stopom u Hrvatskoj većinski imaju ugovoren NRS koji je povezan s kamatnim stopama na depozite. S obzirom na to da smo imali kontinuirani rast kamatnih stopa na depozite NRS se blago i postepeno povećavao u recentnom razdoblju – navode iz HUB-a.
Krivac gospodarski rast
Još jedan razlog za sporije spuštanje kamata u Hrvatskoj je i visoki gospodarski rast, a sukladno tome i veća potražnja za kreditima.
- Kamatne stope na stambene kredite ove godine su padale brže tamo gdje je gospodarska aktivnost, pa samim i time i potražnja, slabija. Hrvatska ima jednu od najvećih stopa gospodarskog rasta te je samim time i potražnja za kreditima snažna - godišnja stopa rasta stambenih kredita dugo se vremena kreće oko deset posto - istaknuli su iz Hrvatske udruge banaka.
Trenutačno su prema podacima ECB-a prosječne kamate na stambene kredite 3,76 posto, što je malo iznad prosjeka europodručja koji iznosi 3,69 posto. S druge strane, Hrvatska trenutno spada u skupinu zemalja s najnižim kamatama na depozite. U HUB-u to objašnjavaju niskom elastičnošću kamatnih stopa na depozite te tvrde da su više povećale kamate na depozite, nego što su povećale kamatne stope na kredite.
- Kamatne stope su određene brojnim tržišnim utjecajima kao što je potražnja i njezina elastičnost na kamatne stope, koja je niska kada su u pitanju depoziti. Međutim, relativan rast kamata koje su banke platile stanovništvu puno je veći od relativnog rasta kamata koje su banke naplatile na kredite stanovništvu. Rezultat se vidi čak i u apsolutnim brojkama. Neto kamatni prihodi banaka iz depozitno-kreditnih odnosa s kućanstvima ove su godine niži nego u prvoj polovini prošle godine – odgovaraju iz HUB-a.