‘;
Predsjednica Uprave Zagrebačke burze kaže da će ova godina, kad je riječ o uvrštenjima novih dionica, biti vrlo posebna
Burzovni travanj iznimno je buran nakon objave ‘dana oslobođenja‘, odnosno recipročnih carina koje je SAD uveo gotovo cijelom svijetu. Potop na svjetskim burzama, ponajprije Wall Streetu, okrznuo je i Zagrebačku burzu, ali domaće dionice nisu pretjerano stradale. Iako je u dosadašnjem dijelu travnja indeks Crobex u minusu od 3,5 posto, za ovu godinu bilježi simboličan pad od 0,15 posto. Cjenovna previranja tako su zasjenila odličnu burzovnu premijeru dionice građevinske kompanije ING-GRAD. Međutim, kako najavljuje Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, na burzu dolaze još dvije kompanije, zbog čega će ova godina, kad je riječ o uvrštenjima novih dionica, biti vrlo posebna.
Na Zagrebačkoj burzi 7. travnja dogodio se tehnički problem s internetskom stranicom, a 9. travnja zabilježen je problem s izračunavanjem indeksa. Je li to utjecalo na regularnost trgovanja?
– Ne, nije. Kao što ste rekli, 7. travnja dogodio se problem zbog intenzivnog pristupa stranicama Zagrebačke burze zbog vijesti o carinama koje je uvela američka administracija. Mnogo je ljudi pokušavalo pristupiti stranicama svjetskih burzi, a to se dogodilo i u Hrvatskoj. Zato je pristup stranicama Zagrebačke burze bio je otežan, odnosno dulje su se učitavale. Taj smo problem riješili u otprilike jedan sat, no važno je naglasiti kako se podaci na stranicama Zagrebačke burze uobičajeno objavljuju s 15-minutnom odgodom, odnosno ne prikazuju se u stvarnom vremenu. Svi koji žele trgovati, imaju informacije o cijenama vrijednosnih papira u stvarnom vremenu uz pomoć svojih brokera i njihovih aplikacija. Što se tiče drugoga incidenta, od 9. travnja, njega je prouzročio naš dobavljač, a to je Bečka burza. Javnost mora biti svjesna da su naši trgovinski sustavi iznimno kompleksni i zahtijevaju da se podaci u stvarnom vremenu repliciraju s odgodom na našim stranicama. Cilj ej svih mjera koje provodimo da takvih incidenata bude što manje ti da ne onemogućuju trgovinu. Konkretno, ta dva incidenta to nisu prouzročila jer smo podatke o cijenama 9. travnja objavljivali za sve dionice i indekse svakih pola sata.
Indeks Crobex je 7. travnja u jednom trenutku gubio i više od pet posto. Rekli ste da je toga dana bila velika navala investitora. Koliko je bilo transakcija?
– Toga je dana bila 1941 transakcija. Mogu reći da je u cijelom tom tjednu, od 7. do 11. travnja, promet iznosio 55 milijuna eura, a u cijelom ožujku dosegnuo je 40 milijuna eura. Drugim riječima, na tjednoj razini prebacili smo za gotovo 40 posto promet od cijelog ožujka. Zabilježene su i vrlo velike oscilacije u cijenama. Tog ponedjeljka 7. travnja zabilježen je pad indeksa, a već u utorak rast. Usporedimo li pak posljednji petak prije Trumpove objave carine i petak nakon toga, ukupno je Crobex narastao za 1,44 posto. Možemo reći da je uz visok promet zadržana cjenovna stabilnost.
ING-GRAD-ova dionica zaključila je svojih prvih mjesec dana uvrštenja i jedno je od najtrgovanijih izdanja. Je li uspjeh te početne ponude ohrabrio još neke kompanije koje razmišljaju o IPO-u, imate li neke konkretne najave?
– ING-GRAD uvršten je 10. ožujka i do sada je tom dionicom protrgovano oko osam milijuna eura. To je bio razlog zbog kojega smo prošloga tjedna objavili izvanrednu reviziju Crobexa o ING-GRAD-ovu ulasku u više indeksa, uključujući Crobex. Ta je dionica svakodnevnim trgovanjem ispunila kriterij trgovinskih dana, promet je bio vrlo velik. ING-GRAD jako je dobar primjer onoga što se često spominje na konferencijama, da kompanije osnovane 90-ih godina sad dolaze u fazu prelaska vlasništva na novu generaciju. Kompanija je osnovana sredinom 80-ih i uvijek je imala samo jednog vlasnika. Trebalo je proći mnogo godina da naraste i ostvari organizacijske uvjete i želju vlasnika da je pripremi za budućnost. Da razmišljaju o burzi, najavili su Žito i Kufner grupa, dvije vrlo zanimljive kompanije. Ako bi se ove godine ostvarila ta dva IPO-a, a ne vidim razlog da se ne ostvare jer nije stvoren sentiment otkazivanja izlazaka na burzu zbog Trumpovih carina, mogli bismo imati tri IPO-a u jednoj godini, što se još nije dogodilo. Samo Žitov dolazak na burzu bit će velika stvar: ono je prema prihodima i dobiti tri puta veća kompanija od ING-GRAD-a, pa iako zasad ne znamo o kolikom se udjelu i valuaciji razmišlja, već je sada jasno da će to biti znatno veća transakcija od ING-GRAD-a.
Koliki je potencijal za IPO hrvatskog tržišta, koliko bi se u jednoj godini moglo prikupiti kapitala, što očekuje od likvidnosti u ostatku godine s obzirom na neizvjesnost na burzama te odgovore na brojna druga pitanja pročitajte u ostatku intervjua u novom Lideru.