Dok se američke dionice polako oporavljaju od kratkotrajne snažne korekcije tijekom kolovoza, to se baš ne bi moglo reći za dionice kineskih kompanija čijem se padu ne vidi kraj. U utorak je indeks Šangajske burze oslabio za dodatnih pola posto čime je gubitak za ovu godinu produbio na više od devet posto. Vrijednost indeksa od 2700 bodova trenutno je najniža od siječnja 2019. godine. Valja naglasiti kako se ne radi o nekom kratkotrajnom negativnom trendu – ako se u ostatku 2024. nešto bitno ne promijeni u sentimentu investitora, ponajprije stranih, kineske dionice i četvrtu godinu zaredom zaključit će s minusom.
Kako sada stvari stoje, ta promjena za sada se ne nazire. Razlog više bijegu iz kineskih dionica dao je nedavni set makroekonomskih podataka koji pokazuju da drugo po veličini svjetsko gospodarstvo još uvijek nije pronašlo način izlaska iz svojevrsne stagnacije. Naravno, stagnacije za kineske standarde ekonomskog rasta. Podaci objavljeni tijekom prošlog vikenda pokazali su da su industrijska proizvodnja, osobna potrošnja te investicije zabilježile rezultate lošije od očekivanja. Primjerice, industrijska proizvodnja na godišnjoj je razini porasla 4,5 posto, što je najsporiji rast u posljednjih pet mjeseci. Ekonomisti su očekivali stopu rasta od 4,8 posto.
Gubitak kontrole
Investicije u fiksnu imovinu porasle su 3,4 posto, nasuprot očekivanjima od 3,5 posto dok je osobna potrošnja bila veća 2,1 posto, a ne 2,5 posto, kako se očekivalo. Za ilustraciju, osobna potrošnja u srpnju je rasla po stopi od 2,7 posto. K tome, stopa nezaposlenosti u urbanim sredinama blago je porasla, sa 5,2 na 5,3 posto. Ekonomisti ove podatke tumače kao još jedan dokaz da vlasti u Pekingu gube kontrolu nad smjerom u kojem ide gospodarstvo, ali to ne žele priznati. Kineska vlada za sada nevoljko gleda na mogućnost velikog fiskalnog poticaja gospodarstvu, unatoč dosadašnjim manjim intervencijama na tržištu.
Tako je uvedena mjera koja cilja na ispuhivanje nekretninskog balona, zatim smanjivanje kamatnih stopa središnje banke te ulijevanje 66 milijardi dolara državnog novca u investicijske fondove čijim se udjelima trguje na burzi kako bi se zaustavio silazni trend. Međutim, sve je to do sada dalo relativno malo ili nimalo učinka. Makroekonomski podaci pokazuju kako glavni pokretač kineskog gospodarstva, industrijska proizvodnja, gubi dah. Naime, podatak za kolovoz o slabljenju industrije već je četvrti takav u nizu, što je najduža negativna serija od rujna 2021. godine.
Da se kineskoj industriji ne daje mnogo šansi, pokazuje i nedavna procjena američke banke Goldman Sachs da će cijena bakra - vodećeg industrijskog metala i glavnog pokazatelja stanja u globalnoj industriji - pasti tijekom iduće godine na pet tisuća dolara za tonu. U Goldmanu su svoju procjenu opravdali upravo slabijoj potražnjom kineske industrije.
Neki vide priliku
Te 2021. kineske dionice dosegle su svoj vrhunac vrijednosti, a od tog vrha pa do današnjih dana izbrisana je vrijednost od 6,8 bilijuna dolara. Drugim riječima, nestala je vrijednost jednaka vrijednosti svih dionica na japanskoj burzi. Dok su se kineski burzovni indeksi vratili na početak 2019. godine, vrijednost burzovnih indeksa u SAD-u, Japanu i Indiji u tom su razdoblju praktički udvostručili svoju vrijednost. Svjetlijoj perspektivi kineskog gospodarstva u prilog ne ide ni geopolitička situacija. To prije svega vrijedi za odnose s najvećim rivalom, ali i najvećim trgovinskim partnerom, SAD-om. Oba predsjednička kandidata, i Donald Trump i Kamala Harris, u predizbornoj kampanji najavljuju oštriji pristup prema Kini.
Dok većina investitora ovakve uvjete smatraju dovoljno odbijajućim za kupnju kineskih dionica, manjina upravo ovakav negativni trend smatra idealnom prilikom za zauzimanje pozicija. Među njima su i neka poznata imena, poput legendarnog Michaela Buryja, čovjeka koji je predvidio financijsku krizu 2008. godine i zaradio milijarde dolara na klađenju na pad cijena dionica. Prema navodima CNBC-a, regulatorne objave pokazuju da je Bury povećao udjel u kineskom internetskom trgovcu Alibaba tijekom drugog tromjesečja, uloživši dodatnih 11 milijuna dolara. Time je Alibaba postala najveće Buryjevo ulaganje na kineskom tržištu. U portfelju još drži i udjele u kineskim tehnološkim divovima Baidu i JD.com.