Hrvatska ima najnižu stopu korištenja investicijskih proizvoda u Europskoj uniji te je potrebno potaknuti promjenu ponašanja među građanima i to kroz ojačavanje financijske pismenosti te educiranje građana o mogućnostima koji su im na raspolaganju, rekao je danas ministar financija Marko Primorac na konferenciji ‘Izazov promjene‘ u organizaciji Zagrebačke burze i Udruge mirovinskih fondova.
Kako je rekao, izravna uloga države u smislu razvoja financijskog tržišta je ograničena, no može biti značajna u stvaranju pozitivnog ozračja vezanog uz inovacije i investicije.
– Samo financijski pismeni građani mogu prepoznati mogućnosti ulaganja i donositi odgovorne odluke – izjavio je Primorac koji nije prisustvovao konferenciji nego je poslao videosnimku. Ministar je naglasio i da se otprilike 50 posto globalne tržišne kapitalizacije nalazi u SAD-u, dok EU uzima tek 30 posto dodavši pritom da udio tržišne kapitalizacije u BDP-u SAD-a iznosi 156 posto, dok u EU iznosi 50 posto.
Primorac se osvrnuo i na trend okretanja domaćih startupova prema SAD-u gdje vide veće prilike za uspjeh, a istaknuo je i da četvrtina startupova seli na druge kontinente. Ministar je zato izjavio da je veća likvidnost na tržištu kapitala ključ osiguravanja financiranja poduzeća i njihovog zadržavanja u Europskoj uniji. Naglasio je i da je potrebno u što većoj mjeri digitalizirati tržište kapitala.
– Svjesni smo da bez unaprjeđenja tržišta kapitala nije realno očekivati daljnji rast – izjavio je Primorac rekavši pak da država vidi velik potencijal što potvrđuje i velika zainteresiranost za državnim obveznicama i trezorskim zapisima ističući da je više od 150 tisuća građana uložilo u ove vrijednosne papire pa je udio malih ulagača u Hrvatskoj sada na deset posto.
Kako tržište kapitala može više poduprijeti poduzeća objasnio je predsjednik upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman koji je potvrdio da, zahvaljujući nizu raznih elemenata, imamo dobar gospodarski rast, jedan od snažnijih u Europskoj uniji.
Ipak, istaknuo je da su i dalje prisutni veliki rizici zbog kamatnih stopa, geopolitičkih sukoba kao i tržišne korekcije te klimatskih promjena
– Kamatne stope počele su padati, a oni koji će sada dizati kredite morat će sada plaćati znatno veću kamatu – izjavio je Žigman koji je također rekao da europsko tržište danas značajno zaostaje za američkim, a ekonomska neizvjesnost i dalje je na visokim razinama iako je u Hrvatskoj poprilično niska u odnosu na ostatak EU.
EU nakon pandemije izgubila tempo u IPO-ovima
Žigman je potvrdio ministrove izjave o prelasku domaćih startupova u SAD i to, kako tvrdi, zbog toga što većina investicija u EU ide kroz banke dok je u SAD-u druga priča te se financiraju kroz tržište kapitala. Dotaknuo se i pitanja inicijalnih javnih ponuda (IPO) na burzama rekavši da je EU nakon pandemije izgubila tempo u IPO-ovima pa su u posljednje vrijeme najčešći u SAD-u.
Tržište je, kako kaže Žigman, s druge strane Atlantika dinamičnije s više trgovanja i turnovera, no da ne bude sve tako crno napomenuo je da je Europska unija ipak lider u zelenom financiranju iako i dalje daleko od cilja koji si je postavila.
Osim Primorca i Žigmana konferenciju su otvorili i predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić, predsjednik Udruge mirovinskih fondova Petar Vlaić te državni tajnik Ministarstva rada i mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš.
Gažić je naglasila da je povećanje baze malih investitora ključno za razvoj tržišta. Također, istaknula je suradnju među tržišnim akterima u uvrštavanju ETF-ova na Zagrebačku burzu.
– Sada su se stvorili uvjeti da hrvatski građani uvide mogućnost ulaganja na burzi – izjavila je Gažić napominjući da bi se mnogi mogli okrenuti burzi i zbog najavljenog poreza na nekretnine. Vlaić je istaknuo da dobrovoljni mirovinski fondovi imaju 1,3 milijarde eura pod upravljanjem, no da ih se treba poticati i s poreznim tretmanom.
– Počele su rasti brojke onih koji ulaze u kombiniranu mirovinsku štednju što je jako ohrabrujuće – zaključio je Vlaić.
Vidiš se posvetio radu Vlade rekavši da posebnu pažnju vode o budućim i sadašnjim umirovljenicima te rade na tome da mirovine budu primjerenije.
– Snažno smo reagirali u svim krizama, a sadašnje mirovljenike održali smo u koliko-toliko adekvatnim uvjetima, no ono što prolazi ispod radara je paket kapitaliziranja štednje – izjavio je Vidiš dodajući da u ovoj godini podaci pokazuju da postoji veći broj ljudi koji ugovaraju mirovinsku štednju. Također, Vidiš je zaključio da naše tržište rada pokazuje dobre performanse te da je sada potrebno napraviti sve da bi mirovine u sljedećim godinama bile primjenjivije.