‘;
Amerika priprema vanjskotrgovinski udar na Europu najavom uvođenja carina na europsku robu, no u pozadini se valja i monetarni udar koji bi mogao prilično oslabiti vrijednost eura. Riječ je o takozvanom kamatnom diferencijalu, odnosno razlici u kamatnim stopama Europske središnje banke (ECB) i američkih Federalnih rezervi (FED), koja se dodatno povećala prošloga tjedna. Na siječanjskom zasjedanju guverneri središnjih banaka eurozone odlučili su sniziti ključne kamatne stope za dodatnih 25 baznih bodova. Tako je stopa na novčani depozit spuštena na 2,75 posto, stopa na glavne operacije refinanciranja na 2,90 posto, a stopa na prekonoćni kredit pala je na 3,15 posto.
Neutralna razina
Kako su potkraj prošloga tjedna u svom osvrtu objavili analitičari Raiffeisen banke, na trenutačnoj razini kamatnih stopa ECB-ova monetarna politika još se može okarakterizirati kao restriktivna, odnosno djeluje u smjeru smanjenja domaće potražnje i inflacije. – Sudeći prema izjavama Upravnog vijeća, jasno je da se stajalište monetarne politike nastoji približiti neutralnoj razini, koja nema poticajan ni umirujući karakter prema gospodarskim aktivnostima – stoji u analizi. ECB će ovoga tjedna objaviti novu procjenu te neutralne razine kamatnjaka, naglašava makroekonomski analitičar Erste banke Mate Jelić. – Ususret toj odluci ECB-ova predsjednica Christine Lagarde dala je vlastitu procjenu raspona neutralnoga kamatnjaka od 1,75 do 2,25 posto – ističe Jelić. Valja naglasiti da taj raspon vrijedi za stopu na novčani depozit. Drugim riječima, to ostavlja prostor za dodatna tri rezanja kako bi se kamate spustile prema sugeriranim ‘neutralnim‘ razinama, dodaje Jelić.
Prema mišljenju ekonomista, razlika u kamatnim stopama FED-a i ECB-a veća od dva posto izazvala bi osjetniji odljev kapitala iz Europe prema Americi, gdje su kamate više. Taj se mehanizam sastoji u tome da kamatne stope FED-a i ECB-a izravno određuju i prinose na državne obveznice u SAD-u i eurozoni, a samim time i atraktivnost ulaganja u tu vrstu vrijednosnica. Smanjenje prinosa na državne obveznice u eurozoni naspram američkih i posljedični bijeg kapitala preko Bare povlače za sobom slabljenje eura u odnosu na dolar. Slabiji euro u prijevodu znači skuplju uvezenu američku robu, ali i svu drugu robu iz drugih dijelova svijeta koja se obračunava u dolarima; a to su ponajprije nafta i plin. Već je iz ovoga vidljivo da bi to dodatno rasplamsalo inflaciju u Europi, ali i pritisnulo cjelokupno gospodarstvo, od 2022. i ruskog prekida isporuke plina iznimno osjetljivo na cijene energenata.
Više o ovoj temi pročitajte u nastavku teksta objavljenog u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.