Integracija tržišta kapitala u Europi opet postaje aktualna tema nakon prijedloga Europskoga nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) o mjerama za jačanje europskog tržišta. Osim toga, pozornost javnosti, posebno financijske, više je privukao prijedlog da se nadzor nad financijskim tržištima centralizira na europskoj razini. Što točno ti prijedlozi znače, ekskluzivno za Lider govori Verena Ross, predsjednica ESMA-e. Ta Njemica karijeru je 1994. započela u Banci Engleske, a potom je bila dužnosnica britanskoga financijskog regulatora FSA-a. Između 2011. i 2021. bila je prva izvršna direktorica ESMA-e, a od studenoga 2021. na sadašnjoj je dužnosti.
U svom prijedlogu za jačanje europskog tržišta kapitala predlažete stvaranje temeljnih dugoročnih investicijskih proizvoda. Kako bi ti proizvodi trebali izgledati u praksi?
– ESMA-ino stajalište o izgradnji učinkovitijih i atraktivnijih tržišta kapitala u EU-u naglašava da su jednostavne i troškovno učinkovite investicijske opcije ključne za osnaživanje građana. Time bi im se omogućilo ulaganje svoje ušteđevine na tržištima kapitala koja zadovoljavaju njihove dugoročne potrebe. Ostvarenje tog cilja možda ne zahtijeva nužno stvaranje novih proizvoda, budući da su mnogi prikladni investicijski proizvodi već dostupni, već da ti proizvodi postanu dostupniji, manje složeni i privlačniji širem krugu ulagača poboljšanjem pristupa te integriranjem poticajnih mjera i zaštitnih mehanizama. Primjerice, nekoliko država članica uvelo je različite verzije investicijskih štednih računa, koji su obično jednostavni za upravljanje i nude porezne poticaje. Takve sheme pružaju praktičan način povezivanja pojedinaca s ulaganjima na tržištima kapitala, uz jačanje financijske pismenosti. Stoga predstavljaju praktičan model za razmatranje na razini cijelog EU-a. U suprotnom, trebali bismo težiti poboljšanju pristupa malih ulagača postojećim osnovnim, troškovno učinkovitim proizvodima, poput određenih UCITS investicijskih fondova i ETF-ova, koji mogu pružiti osnovnu izloženost tržištima kapitala. U tom kontekstu, ESMA-in dokument predlaže uvođenje dobrovoljne oznake ‘osnovni i jednostavni‘ na razini EU-a, kako bi ulagačima olakšao prepoznavanje proizvoda koji odgovaraju osnovnim investicijskim potrebama. To bi moglo biti podržano oblikom usmjeravanog ili pojednostavnjenog savjetovanja za male ulagače.
Niz europskih država, a od prošle godine i Hrvatska, plasira državne obveznice u koje mogu uložiti i građani. Ocjenjujete li to pozitivnim za razvoj europskog tržišta kapitala?
– Širenje mogućnosti za građane EU-a da ulažu u raznolike vrste imovine svakako je korisno jer im omogućuje diverzificiranje svoje ušteđevine izvan tradicionalnih bankovnih depozita. Državne obveznice mogu pomoći u poticanju takve investicijske kulture. Udio državnog duga koji drže kućanstva u EU-u relativno je nizak, ali neke države članice EU-a uspješno vode atraktivne programe maloprodajnih obveznica, posebno Belgija, Italija, Portugal, Grčka, Mađarska i, kako spominjete, Hrvatska. Takvi programi mogu ponuditi atraktivniji prinos od kamatnih stopa na bankovne depozite, a za vlade mogu predstavljati jeftiniji izvor financiranja. Istodobno, takvi programi osiguravaju sredstva za vlade, ali ne moraju nužno pomoći u širem razvoju tržišta kapitala. Stoga je važno također osigurati da potencijalna ulaganja idu i u korporativne obveznice ili dionička tržišta, koja su ključna za financiranje inovacija i poslovnu ekspanziju tvrtki u EU-u. Za napredak europskih tržišta kapitala važno je da građani ne ulažu samo u državne obveznice, već da također imaju poticaje i mogućnosti za istraživanje raznolikih investicijskih portfelja.
Kad govorimo o financiranju kompanija, Europa je tradicionalno više usmjerena ka bankovnim kreditima. K tome, financijska teorija sugerira da je kapital prikupljen na tržištu skuplji od kredita. Kako tržišta kapitala učiniti atraktivnijima za kompanije, posebnice iz segmenta malih i srednjih kompanija?
– Jedan od ključnih ciljeva projekta Unije tržišta kapitala bio je omogućiti veći pristup različitim izvorima financiranja, posebno za mala i srednja poduzeća i startupove. Iako je ostvaren određeni napredak, europska poduzeća i dalje previše ovise o bankama za financiranje. Paralelno s tim, povećao se broj poduzeća koja se povlače s tržišta EU-a, a javna tržišta kapitala u EU-u izgubila su dio svoje privlačnosti.
Cijeli članak pročitajte u tiskanom ili digitalnom izdanju poslovnog tjednika Lider.