Povezivanje Zagrebačke burze s burzama u srednjoj i istočnoj Europi te osnivanje posebnih fondova koji bi ulagali u mala i srednja poduzeća, ali i prikupljali kapital za jedinice lokalne i regionalne samouprave najzvučniji su ciljevi Strateškog okvira za razvoj tržišta kapitala. Uz to, država razmatra uvođenje investicijskih računa koji bi trebali znatno pojednostaviti ulaganje malim ulagačima, posebno u kontekstu obveze plaćanja poreza na kapitalnu dobit. Dokument na kojem je Ministarstvo financija u suradnji s Hrvatskom agencijom za nadzor financijskih usluga (Hanfa), Europskom bankom za obnovu i razvitak te nizom dionika u radnoj skupini radilo godinu i pol predstavio je u petak ministar Marko Primorac. Uz Strategiju, predstavljen je i Akcijski plan za ovu i iduću godinu.
Dugoročni proces
Strateški okvir temelji se na pet glavnih smjerova, odnosno mjera. Prva je mjera regionalna integracija hrvatskog tržišta, ali i pozicioniranje ovdašnjeg tržišta kao regionalnog središta za trgovanje investicijskim fondovima čijim se udjelima trguje na burzi (ETF). Regionalno povezivanje temelji se na Memorandumu o razumijevanju koji su u studenom 2024. potpisali predstavnici burzi iz Hrvatske, Slovačke, Rumunjske, Mađarske, Bugarske, Slovenije i Poljske. Svaka burza je ravnopravan partner, a krajnji je cilj – pojednostavljeno rečeno - da kupnja dionica, primjerice u Mađarskoj ili Poljskoj, bude jednostavna kao pri transakciji na Zagrebačkoj burzi.
Međutim, za provođenje integracije trebat će učiniti još brojne korake. Neki od njih su zajedničke liste izdavatelja vrijednosnih papira na tih sedam burzi, zatim usklađivanje pravila, standardizacija dokumentacije te osnaživanje prekogranične suradnje, naglasio je u prezentaciji Primorac. Povezivanje burzi važno je i s aspekta jednog vrlo ambicioznog cilja, a to je prelazak hrvatskog tržišta kapitala iz postojećeg statusa graničnog tržišta u rastuće tržište.
Prijelaz u status rastućeg tržišta ima izuzetno blagotvoran učinak na tržište jer postaje zanimljivo daleko većem broju globalnih ulagača. Iskustva 17 država koja su do sada prešla u taj viši status govori da su u prosjeku svjedočila 23 posto većem prometu u godini objave reklasifikacije. Primjerice, očekuje se da će se na argentinsko tržište koje uskoro prelazi u viši status sliti milijarda dolara dodatnog kapitala.
Za prijelaz u status rastućeg tržišta neophodan je veliki skok u likvidnosti, a to je još uvijek gorući problem domaće burze. Naime, dok je sadašnja tržišna kapitalizacija od 29 milijardi eura na razini one iz 2008. godine, broj transakcija (oko 76 tisuća u 2024. godini) tek je desetina broja iz 2007. godine kad je domaće tržište bilo na vrhuncu. U komentaru za Lider predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić kaže kako je projekt povezivanja burzi u okruženju u tijeku.
Šira uloga HBOR-a
– Na mjesečnim sastancima raspravlja se o prioritetnim područjima za lakši pristup ulagača. Jedno od njih je olakšavanje namire, odnosno povezivanje depozitorija što mislim da će biti osobito izazovno, ako znamo da ne postoje izgrađene veze. Drugo područje je usklađivanje načina trgovine, od članstva na burzi. To je zasigurno dugoročan proces s obzirom da su međugranične veze dosta kompleksne – kazala je Gažić.
Druga mjera odnosi se na digitalizaciju tržišta kapitala što bi omogućilo, među ostalim, i elektroničko glasovanje na skupštinama dioničara, a što bi svakako pozdravili strani ulagači. U sklopu treće mjere, unapređenja korporativnog upravljanja, Vlada je predvidjela i osnivanje posebnog fonda za početne javne ponude (IPO) kompanija koje žele dionice uvrstiti na Progressu, posebnoj platformi Zagrebačke burze za mala i srednja poduzeća. Taj bi fond prilikom IPO-a takvih poduzeća ulagao paralelno s malim ulagačima, te na taj način osiguravao uspjeh izlaska na burzu.
Iza tog fonda stajala bi Hrvatska banka za obnovu i razvitak kojoj Strategija namjenjuje bitno širu ulogu od dosadašnje. Kako saznajemo, radilo bi se u suštini o fondu rizičnog kapitala s investicijskim horizontom od pet do sedam godina. Uz fond za IPO-e, osnovao bi se i fond koji bi olakšao lokalnoj samoupravi da se financira na tržištu kapitala, u sklopu pete mjere razvoja novih investicijskih instrumenata.
Iskustva Slovenije
Ministar Primorac je istaknuo da se jedinice lokalne samouprave sada uglavnom financiraju u bankama, a one ih promatraju kao poduzeća, a ne javne institucije. Stoga bi se u sklopu objedinjavanja financiranja osnovao fond koji bi prikupljao novac na tržištu te ga potom plasirao gradovima i općinama.
Primorac je naglasio kako se u sklopu Strategije razmatra i uvođenje investicijskih računa u sklopu četvrte mjere unapređenja likvidnosti. Njime bi mali ulagači imali mogućnost trgovanja vrijednosnicama bez obveze plaćanja poreza ako ostvare dobit sve dok taj novac ne povlače s računa. Ivana Gažić kaže kako bi što brže uvođenje investicijskih računa bilo vrlo korisno za tržište kapitala. – U Sloveniji je već spreman nacrt zakona o investicijskim računima koji je u javnoj raspravi. Već se sada vidi pozitivan utjecaj te najave na likvidnost – naglašava Gažić.
Emerging status
Iz Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) priopćili su kako podupiru razvoj tržišta kapitala u Hrvatskoj pružajući podršku Ministarstvu financija Republike Hrvatske (MOF) u planiranju razvoja tržišta, što je rezultiralo izradom Strateškog okvira za razvoj tržišta kapitala u Republici Hrvatskoj.
Međunarodni konzultantski tim, u suradnji s relevantnim tržišnim sudionicima, radio je na identificiranju, procjeni i definiranju specifičnih razvojnih poluga i povezanih inicijativa u konsolidiranom dokumentu koji će služiti kao nacionalni strateški okvir.
- Na temelju dobivenih saznanja definirano je pet strateških smjerova daljnjeg razvoja tržišta kapitala: regionalna integracija i postavljanje Hrvatske kao financijskog središta, digitalizacija, poboljšanje korporativnog upravljanja, povećanje likvidnosti tržišta te razvoj novih investicijskih proizvoda i mogućnosti financiranja. Ove strateške smjernice dodatno podupire horizontalna inicijativa usmjerena na optimizaciju zakonodavnog okvira smanjenjem regulative. Zajedno, ove će mjere pridonijeti dinamičnijem i konkurentnijem tržištu kapitala, potičući napredak Hrvatske prema „Emerging“ statusu tržišta - kažu u EBRD-u.
Identificirane inicijative, zajedno s pratećim aktivnostima i mjerama koje treba provesti, detaljno su opisane u Akcijskom planu. EBRD je vodeći institucionalni investitor u Hrvatskoj, a do danas je uložila više od 4,9 milijardi eura u 260 projekata u zemlji, s oko 140 milijuna eura uloženih u transakcije na tržištu kapitala tokom posljednjih pet godina.