Američki kongresnici prije će poslušati predstavnike američkih kompanija nego europskih, savjetovao je na državni tajnik Zdenko Lucić
Carinski rat koji je pokrenula aktualna američka administracija ponajviše će naštetiti američkim potrošačima, a najveći rizik za hrvatske izvoznike prijeti kroz posredne kanale, odnosno pad ekonomske aktivnosti u našim vodećim trgovinskim partnerima. Unatoč tome, pravilan pristup jest inzistiranje na dijalogu s Washingtonom, a ne dodatno eskaliranje situacije kroz protumjere. Najvažniji su to naglasci Liderovog 42. Kluba izvoznika koji se održao u srijedu u Zagrebu, okupivši predstavnike nekih od najvažnijih domaćih kompanija prisutnih na inozemnom tržištu.
Kako je u uvodnom obraćanju pojasnio glavni urednik Lidera Miodrag Šajatović, članovi Kluba izvoznika su i partneri hrvatskih izvoznika koji omogućuju lakši plasman robe, poput špediterskih tvrtki. Nametanje carina, od sektorskih do ‘recipročnih‘ na koji se odlučila administracija predsjednika Donalda Trumpa pokazala je koliko je u ovom carinskom sukobu važna proizvodnja, dodao je Šajatović. Pregled stanja domaće robne razmjene predstavila je Manuela Tašler, voditeljica Kluba izvoznika u prezentaciji pod nazivom ‘Kontrolna ploča izvoza i ocjena izvozne klime‘.
Zamagljena slika
Statistički podaci za prva dva mjeseca ove godine pokazuju da je 2025. odlično počela, uz rast ukupnog izvoza za devet posto te 7-postotni rast plasmana u članice Europske unije. K tome, uvoz je rastao brže od izvoza što ukazuje na dobro raspoloženje među izvoznicima. Međutim, ove podatke treba promatrati sa ‘zrnom soli‘ ocijenila je Tašler jer hrvatski robni izvoz opet počinju podizati energenti - naftni derivati, električna energija i plin. To sugerira da u energetskom aspektu opet dolaze turbulentna vremena, a ta vrsta robe počinje kvariti sliku robnog izvoza, zbog čega se može dogoditi da nećemo biti svjesni prave situacije u pojedinim sektorima.
Što se tiče izvoza u SAD, Tašler je podsjetila da je u posljednjih šest godina hrvatski izvoz na to tržište udvostručen, na sadašnjih 800 milijuna eura. Iako se u javnosti hrvatski izvoz često povezuje isključivo s oružjem, struktura pokazuje da u Ameriku najviše izvozimo farmaceutske proizvode, zatim električne i elektroničke proizvode te strojeve i kotlove. Oružje je tek na četvrtom mjestu. Međutim, Trumpove carine hrvatsko gospodarstvo mogu pogoditi ponajprije kroz pad izvoza u europske države.
- Naime, SAD je najveći pojedinačni partner za izvoz roba iz EU-a (20,6 posto ukupnog izvoza), dok je drugi najveći partner za uvoz roba (13,7 posto), odmah iza Kine – naglasila je Tašler. EU je lani izvezla robe u vrijednosti od 531,6 milijardi eura (rast 5,5 posto u odnosu na 2023.) dok je uvezla robe za 333,4 milijarde eura (pad od četiri posto). Drugim riječima, EU u robnoj razmjeni s Amerikom bilježi trgovinski suficit od 198,2 milijarde eura što je i razlog Trumpove nervoze kad je riječ o Europi. Glavninu europskog izvoza čine sofisticirani proizvodi visoke dodane vrijednosti u čijoj proizvodnji kao dobavljači sudjeluju i hrvatske kompanije, naglasila je Tašler. Ocjena izvozne klime iznosi 7/10, što je do sada najviša dodijeljena razina, ali bi mogla biti i viša da nije rizika carinskog rata, zaključila je Tašler.
Potreba dijaloga
Uvid s političke strane okupljenima je dao Zdenko Lucić, državni tajnik za vanjsku trgovinu i razvojnu suradnju u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova. U uvodnom dijelu izlaganja ‘Svijet nakon američkog uvođenja carina, Lucić je podsjetio da ovo nije prva velika kriza u posljednjih nekoliko godina s kojom se svijet susreo, ali i da se svjetsko gospodarstvo relativno brzo oporavila nakon pandemijske krize te šoka koji je donijelo izbijanje rata u Ukrajini 2022. godine.
Lucić se složio kako je – ako američke carine potraju - najveća briga za hrvatsko gospodarstvo indirektni utjecaj kroz probleme u najvećim trgovinskim partnerima, poput Njemačke i Italije. Govoreći o europskom odgovoru na američki potez, državni tajnik je istaknuo kako je protuodgovor na kraju bio blaži od prvotnih najava. No, nakon što je predsjednik Trump objavio tromjesečnu odgodu uvođenja carina, odgodu stupanja na snagu protumjera pokrenula je i Europska unija. Glavni cilj tog poteza jest da se otvori mogućnost dogovora. Lucić je hrvatskim izvoznicima izloženima američkom tržištu savjetovao da aktiviraju i svoje američke partnere kako bi oni lobirali kod tamošnje politike u dogovaranju izuzeća. – Američki kongresnici prije će poslušati predstavnike američkih kompanija nego europskih – kaže Lucić.
Kako je naglasio, u trgovinskom ratu nema pobjednika, a već je sada izvjesno da će najveći teret na kraju podnijeti američki potrošači kroz više cijene, što će razbuktati inflaciju. Što u ovim okolnostima može učiniti Europa? Zdenko Lucić je naglasio kako treba inzistirati na daljnjem jačanu zajedničkog tržišta te dodatnom smanjenju administrativnog opterećenja gospodarstva kroz pojednostavljivanje regulative.
Trgovina utemeljena na pravilima
Na vanjskotrgovinskom planu Europska unija proširuje zone slobodne trgovine te sada ima sklopljeno 44 ugovora o slobodnoj trgovini sa 76 partnera. Sada je u fokusu ugovor s članicama Mercosura koji bi uskoro trebao stupiti na snagu, a u tijeku su pregovori o trgovinskom sporazumu s Indijom. – Na globalnoj razini podržavamo rad Svjetske trgovinske organizacije (WTO) jer smatramo da je globalna trgovina utemeljena na pravilima najbolje rješenje, posebno za male države. Podržavamo i reformu WTO-a, posebno u dijelu rješavanja sporova – istaknuo je Lucić.
Liderov Klub izvoznika zaključen je neformalnom raspravom među okupljenima.