Jedan se poduzetnik na Facebook-stranici Udruge Glas poduzetnika požalio da njegov radnik mulja s bolovanjima pa je zatražio savjet kako ga dovesti u red ili ga se riješiti. Bilo je raznih savjeta, no valja reći da je i na temelju Zakona o radu u nekim slučajevima moguće dati otkaz radniku bez obzira na to što je na bolovanju.
Poduzetnik piše kako je njegov radnik često na bolovanju i da zbog toga ne dolazi na posao ‘relativno dugo‘. Pretpostavlja da tu ‘nisu čista posla i da njegova liječnica obiteljske medicine ne obavlja profesionalno i korektno svoj posao‘. Zato pita zna li tko gdje se i kako može prijaviti takav slučaj, što može pomoći kako bi se pokušalo stati na kraj iskorištavanju sustava i njega kao poslodavca.
Bilo je savjeta da se radnika prijavi Hrvatskom zavodu za zapošljavanje koje bi trebalo provjeriti je li on zaista osnovano na bolovanju ili mulja, a bilo je i priča da poslodavci sami potajno obilaze svoje radnike na bolovanju provjeravajući leže li u krevetu ili igraju nogomet. Čak mi se čini da angažiraju detektivske agencije, čije su videosnimke priznate zakonom.
Oprez pri odlučivanju
Hajdemo vidjeti što kaže Zakon o radu, odnosno njegov 38. članak. Dakle, radniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti za vrijeme privremene nesposobnosti za rad tijekom liječenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti poslodavac ne može otkazati ugovor o radu. Također, ozljeda na radu odnosno profesionalna bolest ne smije štetno utjecati na napredovanje radnika i ostvarenje drugih prava. (čl. 39.).
E, sada dolazimo do čl. 40. u kojem piše da se radnik nakon bolovanja ima pravo vratiti na poslove na kojima je prethodno radio. Ako je prestala potreba za obavljanjem poslova na kojima je radnik prethodno radio, poslodavac mu je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova koji moraju što je više moguće odgovarati poslovima na kojima je prije radio. Ako poslodavac to ne može ponuditi radniku ili ako radnik odbije ponuđenu izmjenu ugovora o radu, poslodavac mu može otkazati na način i pod uvjetima propisanima Zakonom o radu. U tom je slučaju moguć spor između poduzetnika i radnika, pri čemu za odluku tko od njih dvojice ima pravo presudno može biti mišljenje liječnika specijalista medicine rada, koji je mjerodavan ocijeniti jesu li ponuđeni drugi poslovi prikladni.
To bi moglo biti jedno od rješenja jer, kako poduzetniku savjetuje sudionik rasprave, ‘ako smatrate da radnik to radi namjerno (tj. zloupotrebljava bolovanje), kad se vrati s bolovanja, proglasite ga viškom i ćao‘. Tu treba biti oprezan, jer zaista je moguće proglasiti ga viškom, ali ako na njegovo radno mjesto poslodavac poslije dovede drugoga, radnik koji je dobio otkaz tužit će tvrtku i sigurno dobiti na sudu. Možda je rješenje u onome što se spominje u čl. 40., pokušat ću objasniti primjerom. Prije nekoliko godina u ‘Pravdi‘ sam pisao upravo o slučaju u kojem je poduzetnik (Slavonac, ako se ne varam) dao otkaz radniku muljatoru ukinuvši kadrovskim restrukturiranjem njegovo radno mjesto. Tek tada ga je mogao proglasiti viškom i dao mu je otkaz nakon što se vratio s bolovanja.
Povrede izvan posla
U još jednom slučaju moguće je dati otkaz radniku koji mulja s bolovanjima. Ako ponovo pročitate što sam već napisao, u Zakonu o radu govori se isključivo o bolovanju zbog povreda na poslu ili oboljenja od profesionalne bolesti. Zbog takvih bolesti ne smije se dati otkaz ni tijekom ni nakon bolovanja. Ali ako je riječ o bolovanju zbog bolesti izazvane izvan posla, poduzetnik zapravo smije dati otkaz radniku ako smatra da mu mulja. Takvo tumačenje pročitao sam na nekoliko stručnih portala jer se u Zakonu o radu izričito spominje bolovanje zbog povrede na poslu ili profesionalne bolesti. Dakle, Zakon šuti o bolesti neovisno o radnome mjestu, pa stručnjaci smatraju da je u tom slučaju moguć otkaz.
POST SCRIPTUM
Na portalu ‘Radni odnosi u praksi‘ objavljen je članak o prestanku radnog odnosa tijekom bolovanja (autori Morana Krušarovski i drugi) u čijem sažetku piše da poslodavac može otkazati ugovor o radu radniku na bolovanju ‘zbog drugih razloga odnosno drugih okolnosti, a ne zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, dakako, ako za donošenje odluke o otkazu postoji zakonom opravdani razlog‘. No dok je radnik na bolovanju, ne teče mu otkazni rok, nego tek kad mu se uruči otkaz, a u slučaju izvanrednog otkaza ugovora o radu (kad nema otkaznog roka) radni odnos prestaje s danom uručenja odluke o izvanrednom otkazu.