Hrvatska je ostvarila rekordnu brzinu povećanja kreditnog rejtinga, a do kraja iduće godine gospodarstvo može očekivati dodatno administrativno rasterećenje vrijedno 364 milijuna eura kroz dodatne 104 mjere. Najvažnije su to poruke Zvonimira Savića, savjetnika predsjednika Vlade za ekonomiju koji se na Liderovoj 16. konferenciji Dan velikih planova posebno osvrnuo na nedavno povećanje kreditnog rejtinga Hrvatske od strane agencije Standard & Poor‘s (S&P).
Od špekulativnog razreda, kolokvijalno rečeno ‘smeća‘, hrvatski je kreditni rejting došao do sadašnje razine A- za rekordnih pet i pol godina što do sada nije uspjelo nijednoj državi, istaknuo je Savić. Dosadašnji rekorder bio je Portugal, kojem je za taj poduhvat trebala godina dana duže.
– Od pandemije do danas Hrvatskoj je rejting povećan za dva stupnja kod agencija Fitch i Moody‘s, a za tri stupnja kod S&P-a – dodao je premijerov savjetnik. Ta rejtinška agencija istaknula je u svom obrazloženju podizanja rejtinga kako je Hrvatska ‘frontrunner‘ kada je riječ o iskorištavanju europskog novca za oporavak i otpornost. Savić je podsjetio kako se radi o 10 milijardi eura koji su namijenjeni Hrvatskoj, a do sada je povučeno 4,5 milijarde eura, a 95 posto tog novca izravno ili neizravno otići će privatnom sektoru. Posebno je u tom kontekstu naglasio kako imamo 100-postotni uspjeh u provođenju reformi koje su uvjet za dodjelu novca.
Za ovu se godinu očekuje da će rast našeg BDP-a dosegnuti 3,5 posto, što je drugi najveći ekonomski rast u Europi. Taj je podatak posebno bitan u kontekstu razvoja Hrvatske. Naime, još 2016. Hrvatska je bila na 62 posto prosjeka razvijenosti EU-a, a danas je na 78 posto. Iduće godine doseći ćemo 79 posto, tvrdi Savić. O aktualnoj poreznoj reformi Savić nije želio mnogo govoriti s obzirom da je to tema današnjeg Aktualnog sata u Hrvatskom saboru. No, kazao je kako u dosadašnjim krugovima porezne reforme od 2017. godine ukupno rasterećenje iznosilo dvije milijarde eura. Od toga se 770 milijuna eura odnosi na smanjenje PDV-a, a 800 milijuna eura na smanjenje oporezivanja dohotka.
Daljnje rasterećenje rada i povećanje poreznog opterećenja na imovinu i dohodak od imovine nit je vodilja i nove porezne reforme, kazao je Savić. Što se tiče poreza na nekretnine koji je izazvao mnoštvo zanimanja u javnosti, Savić je tek kazao kako će se postojeći porez na vikendice transferirati u porez na nekretnine. Za povećanje konkurentnosti, ne samo hrvatskog, već i europskog gospodarstva, potrebno je snažno tržište kapitala.
Podsjetivši kako Vlada i dalje radi na Strateškom okviru za razvoj tržišta kapitala, Savić je iznio podatke o dosadašnjem interesu građana za ulaganje u državne obveznice i trezorske zapise. Do sada je u te vrijednosnice uložilo oko 150 tisuća građana, od čega je 43 tisuće građana po prvi puta ušlo na tržište kapitala. Građanima će biti isplaćeno ukupno 200 milijuna eura kamata.
