[gallery columns="5" ids="227419,227420,227421,227422,227423"]
‘Kako umjesto izvoza pameti u glavama izvoziti pamet u inovativnim proizvodima‘ bila je tema okruglog stola u sklopu Liderove Konferencije o izvozu
Na okruglom stolu sudjelovali su Vedran Bilas sa FER-a, Ruđer Friganović, direktor Elke, Gordana Kovačević, predsjednica uprave Ericssona Nikole Tesle, Darko Liović, predsjednik uprave HAMAG BICRO-a i Igor Žonja, predsjednik uprave Tau on-line. Raspravom je moderirao Đuro Njavro sa Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta (ZŠEM).
- Izvoz je jedna strana novčića, a na drugoj strani je konkurentnost, nema jednog bez drugog. Hrvatska mora biti konkurentna kako bi kao država išla naprijed, a tu je jako bitna javna uprava. One zemlje koje imaju stabilan regulatorni okvir, one su i konkurentnije – istaknuo je u uvodu panela Njavro, dodavši kako je bitno i školstvo jer bez dobre edukacije nema ni gospodarskog uspjeha. Poručio je da nas čeka veliki izazov u vidu smanjivanja deficita i pokretanja rasta, a to se može samo kroz izvoz i investicije.
Na početku ga je zanimalo što program ‘Horizon 2020‘ konkretno donosi Hrvatskoj i kako najbolje utrošiti sredstva koja su nam kroz njega dostupna.
- Kad je o EU fondovima riječ, europska strategija je tu vrlo jasna, a to je pametan i održiv razvoj. To znači da se radi na industrijama budućnosti koje će osigurati konkurentnost i otvaranje novih radnih mjesta. Međutim samo financiranje ne smije biti cilj, već treba stvoriti konkurentan proizvod koji će imati svoju primjenu i tržište – izjavila je Kovačević, dodavši kako je bitno kontinuirano učiti jer se drugačije ne može opstati.
Friganović je istaknuo kako je Elka tvrtka koja zapošljava većinu radnika niže i srednje stručne spreme i zato smatra da je puno bliža hrvatskoj realnosti od tvrtki koje zapošljavaju samo VSS radnike.
- Činjenica je da kod nas nema velikih industrijskih investicija, a ja mislim da uzrok tome nije samo administracija i korupcija, već i troškovna usporedba sa zemljama koje nam konkuriraju. Smatram da je upravo taj trošak ono što od nas odbija industrijske investicije i bez razmišljanja o troškovnom aspektu neće biti značajnijeg gospodarskog rasta – objasnio je.
Liović je kazao kako mu je izuzetno drago da je upravo izvoz okidač koji je pomogao gospodarskom rastu u zadnja dva kvartala.
- Mislim da je to puno bolje nego da imamo višu stopu rasta baziranu na potrošnji. Sa stajališta nas kao agencije, mi radimo većinom soft mjere koje donekle mogu pomoći poduzetnicima pri internacionalizaciji poslovanja. Identificirali smo određeni strah poduzetnika od vanjskih tržišta koji je utemeljen na krivoj predodžbi da su drugi bolji – naglasio je, uz napomenu da imamo puno konkurentnih proizvoda koje ne izvozimo upravo zbog te poduzetničke mentalne blokade.
Bilas je rekao kako je problem što ni danas ne znamo prioritete hrvatske industrije i stoga kaska obrazovanje kadrova, odnosno istraživanje, budući da se planiraju dugoročno i zahtijevaju dobru logistiku i komunikaciju.
- Znam da je borba za preživljavanje na tržištu teška, ali treba se posvetiti i istraživanju, odnosno inovacijama – poručio je.
Žonja je ispričao kako je bitno prilagođavati se uvjetima i brzo reagirati na uvjete poslovnog okruženja te naglasio kako je jako važno energiju usmjeriti u samostalne pokušaje, a ne čekati i oslanjati se na pomoć države.
- Velike zemlje si mogu dozvoliti osrednjost i greške, ali male, poput Hrvatske, ne mogu – zaključio je Njavro.