Prvi dan listopada bio je još jedan dan obilježen geopolitičkim previranjima, poput mnogih drugih u protekloj godini. Ovog puta, nestabilnost je izazvana Iranom koji je lansirao najmanje 180 balističkih projektila prema Izraelu, označivši najveći raketni napad na Izrael u povijesti. Izraelski premijer Netanyahu izjavio je da je Iran napravio ozbiljnu pogrešku i da će se suočiti s posljedicama kako se svijet svakim satom približava sveopćem ratu.
U ovom bih članku želio podijeliti zapažanja o dvjema klasama imovine koje se često reklamiraju kao sigurna utočišta (safe haven), zlatu i bitcoinu, te kako se ponašaju u vrijeme geopolitičke krize.
Otprilike u 9:32 EST, počeli su kružiti izvještaji da se Iran uskoro sprema lansirati balističke projektile na Izrael. Zanimljivo je da su zlato i bitcoin odgovorili na potpuno suprotne načine, zlato je poraslo dok je bitcoin strmoglavo pao. Ovaj cjenovni performans potvrdio je dugogodišnje frustracije koju mnogi bitcoineri imaju s bitcoinom, a to je da se ponaša više kao rizična imovina nego kao pravo utočište. Da je bitcoin doista ‘digitalno zlato’, očekivalo bi se da će rasti tijekom razdoblja geopolitičkih previranja, a ne padati.
U slučaju da mislite da su kontrasti u performansu zlata i bitcoinu 1. listopada anomalija, sličan se obrazac dogodio tijekom iranskih napada na Izrael u travnju 2024.
Nadalje, isto ponašanje bilo je očito nakon napada na Izrael 7. listopada 2023.
Bitcoin se više ponaša kao spekulativna rizična imovina, slično dionicama popularne tehnologije, a ne kao imovina sigurnog utočišta. To je vidljivo u tome koliko blisko kretanje cijene bitcoina prati tehnološki bogat Nasdaq 100 indeks. Podaci otkrivaju koeficijent korelacije od 0,88 između bitcoina i Nasdaqa 100 u posljednjih pet godina, potvrđujući snažnu vezu i blisko usklađena kretanja. Kao što korisnik X-a pod imenom ‘The Great Martis’ često ističe, ‘bitcoin je samo Nasdaq ETF’.
Snažna korelacija između bitcoina i tehnoloških dionica vjerojatno je potaknuta značajnim preklapanjem ulagača, onih koji su zaljubljeni u modernu tehnologiju i imaju pretjerano povjerenje u nju.
Dokazi pokazuju da se bitcoin, unatoč tome što ga nazivaju ‘digitalnim zlatom’, dosljedno više ponaša kao spekulativna imovina, osobito u vremenima geopolitičkih kriza. Njegova korelacija s indeksom Nasdaqom i njegova osjetljivost na iste sile koje pokreću tehnološke dionice otkrivaju da bitcoinu nedostaje stabilnost koja definira pravu imovinu utočišta poput zlata.
Iako bi bitcoin mogao doživjeti značajne skokove cijena, on ne može ponuditi pouzdanost i povijesnu snagu zlata, koje se kroz povijest pokazalo kao postojana pohrana vrijednosti. Ulagači bi trebali razmotriti ovu stvarnost prije nego što bitcoin tretiraju kao pouzdanu zaštitu u vremenima nesigurnosti.
Međutim bitcoin je još uvijek relativno mlad, a pogotovo u usporedbi sa zlatom, i njegov bi status mogao evoluirati kako bude prihvaćen šire, bilo institucionalno ili kao zaštita protiv inflacije u budućnosti.