Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) u srpnju bilježe porast od 1,5 milijardi kuna ili 0,6 posto (na osnovi transakcija) u odnosu na lipanj te su na kraju mjeseca iznosili 242,2 milijarde kuna, navodi se u HNB-ovom Komentaru monetarnih kretanja za srpanj. Pritom se godišnja stopa rasta ukupnih plasmana ubrzala s 3,8 posto u lipnju na 4,1 posto u srpnju, s tim da je mjesečni prirast plasmana gotovo u cijelosti odraz rasta kredita koji su na kraju srpnja iznosili 236,5 milijardi kuna.
Sektorski gledano, najviše su porasli krediti stanovništvu (1,3 milijardi kuna ili 1,0 posto) zbog programa državnog subvencioniranja koji je i dalje poticao snažan rast stambenih kredita (1,1 milijardu kuna ili 1,7 posto), a nastavljen je i razmjerno blagi porast gotovinskih nenamjenskih kredita (0,2 milijarde kuna ili 0,4 posto).
Promatrano na godišnjoj razini, stambeni krediti su nastavili ubrzavati rast (s 10,1 posto na 10,6 posto), kao i gotovinski nenamjenski krediti (s 0,2 posto na 0,6 posto), što je rezultiralo ubrzanjem ukupnih kredita stanovništvu s 4,0 posto na 4,3 posto. U srpnju su blago porasli i krediti ostalim financijskim institucijama (0,3 milijarde kuna ili 3,3 posto), dok su, s druge strane, krediti poduzećima smanjeni za 0,2 milijarde kuna ili 0,3 posto. Unatoč mjesečnom padu, godišnja se stopa rasta kredita poduzećima ubrzala s 1,5 posto na 1,6 posto zbog učinka baznog razdoblja, odnosno nešto većeg pada kreditiranja poduzeća u istom mjesecu prošle godine.
Ukupni depoziti su u srpnju iznosili 350,7 milijardi kuna i porasli su za 8,5 milijardi kuna ili 2,5 posto (na osnovi transakcija) u odnosu na lipanj ove godine, dok su na godišnjoj razni porasli za 31,1 milijardi kuna ili 9,7 posto. Depoziti kućanstava su pritom u srpnju u odnosu na lipanj ove godine porasli za 3,3 milijarde ili 1,4 posto, dok su na godišnjoj razini bili veći za 18,2 milijarde kuna ili 8,4 posto.