Konzultant Marko Šilinger iz tvrtke Dyvolve stručnjak je za pripremu projekata sufinanciranih iz EU fondova za područje istraživanja i razvoja. U kratkom razgovoru otkrio je koje prilike i koje natječaje poduzetnici ne bi smjeli propustiti te kako se kvalitetno za njih pripremiti.
Koji su natječaji sada aktualni?
– Budući da se financijska perspektiva 2014. – 2020. bliži kraju, preostalo je malo vremena za objavu svih planiranih natječaja. U fokusu za poduzetnike trenutačno su dva velika natječaja: 'Inovacije u S3 područjima' kojima se potiče inovacija procesa u cilju komercijalizacije inovativnih proizvoda ili usluga te dugo očekivani natječaj za istraživanje i razvoj, poznat i kao 'IRI 2'. Ta dva natječaja zajedno iznose više od 1,4 milijarde kuna. Sredstva jesu na raspolaganju, ali potrebno je kvalitetno pripremiti projekte kojima se može povući taj novac. Inače, upravo sam sudjelovao u seriji sastanaka u Bruxellesu gdje je glavna tema bila nova financijska perspektiva i politike koje će biti u fokusu u Europi u idućem razdoblju. Naglasak će svakako i dalje biti na razvoju i inovacijama, održivom okolišu, prometu, poticanju malog i srednjeg poduzetništva te razvoju vještina. Tako da se moramo kvalitetno pripremiti za iduću perspektivu kako bismo na vrijeme počeli objavu poziva i ugovaranje.
Kako pomažete klijentu pri prijavi na natječaje?
– Klijentima pružamo 'end to end' uslugu, odnosno pratimo klijenta i projekt od inicijalne faze formulacije projektne ideje i odabira natječaja, preko pripreme projektnog prijedloga, ugovaranja, pa sve do završetka provedbenog razdoblja. Svaki je projekt jedinstven i potrebno je duboko razumijevanje poslovnih procesa i prirode posla kojim se klijent bavi, a često i dubinsko razumijevanje industrije kako bi se napisao kvalitetan projekt. Naš cilj je klijentu ponuditi dodatnu vrijednost pri razradi projektne ideje, pružiti uvide temeljene na našem dugogodišnjem iskustvu i koheziji stručnosti koje posjedujemo u timu. Formuliranje projektne ideje i prilagodba uvjetima natječaja često su najzahtjevniji. Ako se kvalitetno definira što je projekt i kako će se provoditi, raspis je mnogo jednostavniji.
Postoji li veliki interes hrvatskih poduzetnika za ulaganje u istraživanje i razvoj?
– Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz 2017. Republika Hrvatska u istraživanje i razvoj ulaže 3,2 milijarde kuna, odnosno 0,86 posto BDP-a, što još uvijek nije dovoljno za ostvarenje cilja od 1,4 posto BDP-a do 2020. godine. Novac iz EU fondova i ponovno aktivirane porezne olakšice za istraživanje i razvoj igrat će ključnu ulogu u motiviranju poduzetnika na pokretanje projekata iz ovog područja te apsorpciju sredstava koja su na raspolaganju. Zadatak neće biti lagan jer su IRI projekti specifični i moraju se vrlo precizno razraditi. Svaki projekt mora demonstrirati snažnu istraživačko-razvojnu komponentu, koja se sastoji od pet osnovnih kriterija: stjecanje novog znanja, kreativnost (novi koncepti, ideje i metode koji unaprjeđuju postojeće znanje), neizvjesnost u smislu ishoda, sistematičnost (planiranje s osiguranjem sredstava i bilježenjem ishoda) i prenosivost (ishodi su prenosivi kao nova znanja i/ili ih je moguće replicirati).
Kada je najbolje vrijeme da vam se klijent javi, treba li natječaj već biti raspisan?
– Klijenti se u pravilu javljaju prije objave natječaja, što je zbog kompleksnosti prijava, osobito za istraživačko-razvojne projekte, svakako dobar model. Mi ih potom savjetujemo u vezi s mogućim izvorima financiranja te pri tome ne gledamo samo nacionalne olakšice i EU sredstva koja usmjeravaju hrvatska ministarstva, već i šire dostupne izvore kao što su nadnacionalni programi LIFE, Obzor 2020, Interreg programi i slično.
Koji su najveći projekti na kojima ste radili?
– Naš fokus su projekti vrijednosti veće od milijun eura, a najveći projekt na kojem smo radili dolazi upravo iz domene istraživanja i razvoja te je njegova ukupna vrijednost iznosila 20 milijuna eura.