Sjedište riječke tvrtke Exevio na više je načina karakteristično. Smješteno je na devetom katu, ali ima lift, pa nismo trebali pješačiti. A više tvrtki smješteno je u starom dijelu Rijeke, na višim katovima bez lifta (gdje je malo jeftiniji najam). Osim toga, adresa je u Teslinoj ulci, odmah preko puta nekadašnjeg industrijskog kompleksa. Bila je tu nekad riječka Rafinerija šećera, poznata kao palača Šećerane, početna točka industrijalizacije koja seže u 1750., a vrhunac je imala sredinom 19. stoljeća, kad je imala 2000 zaposlenih, mahom žena, i kad je u Rijeci radilo pola ukupne hrvatske industrije. Kasnije je tu bila tvornice motora, nakon drugog svjetskog rata nazvana po partizanu Rikardu Benčiću, u kojoj se za vrijeme domovinskog rata proizvodilo i oružje za obranu Hrvatske, da bi proizvodnja u međuvremenu zamrla i tvrtka otišla u stečaj. Ostao je jedino naziv kompleksa – Benčić – koji se pretvara u novo kulturno središte Rijeke. A baš preko puta, s devetog kata, na to tradicijsko mjesto riječke industrije, puca pogled iz ureda tvrtke Exevio, koja je počela kao startup i svjedoči korjenitim promjenama u hrvatskome i riječkome biznisu u posljednja dva i pol stoljeća.
Osnivača tvrtke, Edija Budimilića pitamo na početku kako se on zapravo osjeća – kao klasični poduzetnik, vječiti startupovac, mentor mlađima ili influencer koji diktira trendove? Ne negirajući ni jednu od ovih kategorizacija, on ističe da je prvenstveno - inovator. Uostalom, njegova tvrtka razvijala je mobilne aplikacije, internetska rješenja, računalne igre, a došla je i do prototipa pametnog prekidača za pametno grlo žarulje.
Pa, iako su novinari dobili na dar Drinkagon, društvenu igru ‘za cuganje‘, koja kombinira strategiju i ispijanje pića idealnu za tulume, danas se Exevio bavi i drugim djelatnostima. Jedan od niza projekata koje razvijaju je display koji signalizira zauzetost prostora, a može služiti većim kompanijama, ali i biti pravi digitalizirani raspored sati za svaku školu i učionicu.
Osim toga, izrađuju web stranice, aplikacije i - programe vjernosti. Tako su za JGL razvili prvi loyalty program u hrvatskoj farmaceutici. Pa, je li to onda jednostavno digitalna agencija, koja ‘digitalizira po kućama‘?
- Digitaliziramo, ali po tvrtkama – ispravlja Budimilić i dodaje da od klijenata žive i preživljavaju, a sav novac ulažu u svoje projekte. Jedan od njih je i u domeni ‘digital signage‘, upravljanje vizualima reklama, odnosno prilagođavanje oglasa svim mogućim i nemogućim formatima, s kojim planiraju ići globalno.
Teško je biti prorok u ranoj fazi proizvoda, posebno satrtupovskoj. Ipak, možda je prvi izgledni veći uspjeh s pametnim prometnim znakovima, koji će biti najprije postavljani na riječkim cestama. Za projekt vrijedan 150 milijuna kuna Exevio je dobio 95 milijuna bespovratnih sredstava iz EU. Riječ je o znakovima koji se automatski mijenjaju u skladu s meteorološkim prilikama i prometnom situacijom na cestama. Dakle, primijenjena umjetna inteligencija na temelju ugrađenih algoritama propisuje najvišu dozvoljenu brzinu i druge parametre. Jedna od prednosti tih znakova je njihova neovisnost.
– Takav znak samo ‘upikneš‘ uz cestu, i on sam dalje autonomno radi sa svojom baterijom i solarnim pogonom – objašnjava Budimilić.
Digitaci su u pravilu dobro preživjeli koronu. No, u ožujku 2020., kad je došao lockdown, i u Exeviu je stao sav biznis: - Bili smo na rubu propasti, preživjeli smo s kreditima, a onda je biznis eksplodirao.
Prihodi su na kraju 2020. narasli tri puta, u 2021. još 20 posto, na oko pet milijuna kuna, a za ovu godinu planiraju dodatni rast od 40 posto na temelju samo jednog novog ugovora. U to nije uračunat mogući novac iz EU – Exevio ide u četiri natječaja u sklopu NPOO-a s internim idejama koje ne može sam isfinancirati. Sve više se gleda i prema izvozu: - Naša struka ovdje se ne cijeni dovoljno, svi se cjenkaju, a vani se naša cijena prihvaća. Plan je ostvarivati 50 posto prihoda od izvoza – objašnjava vlasnik i direktor Exevia. Koliki je to zaokret pokazuje podatak da je u 2020. od izvoza ostvareno tek pet posto prihoda.
No, u međuvremenu su Riječki digitalci prisiljeni odbijati poslove, unatoč dobrim cijenama i uvjetima. I oni su upali u kadrovsku rupu i IT-evce plaćaju zlatom. Pritom imaju posebnu metodu za ‘pecanje geekova‘: - Programeri su često introvertirani, pa ih klasični oglasi za posao s obaveznim CV-em uplaše. Zato mi banaliziramo i nudimo posao svima koji ga žele, a onda u osobnom kontaktu saznamo što želimo.
Zaista, dok šetamo open spaceom, nalazimo na ljude koji nisu ni primijetili novopridošlice i nisu dizali glave od monitora na kojem je problem koji treba riješiti.
A kakva je perspektiva Exevia? Budimilić ne krije da je fasciniran Elonom Muskom i njegovim postignućima. Zato vozi i Teslu. Po uzoru na njega, kaže da ne želi stati ‘dok ne dosegne neopisivu razinu‘. Što se pak tiče vlasničke budućnosti njegove tvrtke, prihvatio bi jakog investitora koji vjeruje u njega i koji bi mu ostavio slobodne ruke, a da sam ne mora brinuti o financijama.