
Pandemija Covida-19 unijela je neviđenu količinu neizvjesnosti u globalno gospodarstvo jer se zemlje širom svijeta bore protiv rastućih infekcija, provode široke strategije društvenog distanciranja i pokušavaju intervenirati kako bi se stabiliziralo tržište.
Iako je upravljanje neposrednom zdravstvenom krizom od vitalnog značaja i potrebno za ekonomsku stabilnost, stručnjaci su već započeli procjenjivati kako bi oporavak mogao izgledati nakon što se virus obuzda i koje će se zemlje najbrže oporaviti od posljedica koje nam sigurno slijede.
Na BBC-u je objavljen Global Resilience Index, lista nacionalnih ekonomija najotpornijih na velike krize.
Lista je rađena temeljem ekonomskih i političkih kriterija poput političke stabilnosti, korporativnog upravljanja, okruženja rizika i logistike i transparentnosti lanca opskrbe, i pokazuje države koje bi se među prvima trebale vratiti u neko normalno stanje nakon što kriza završi.
Prema Global Resilience Indexu, Norveška se nalazi na prvom mjestu, zatim slijede Danska, Švicarska i Njemačka. Među prvih deset još su i Finska i Švedska, pa možemo reći da je cijela Skandinavija na dobrom putu oporavka nakon krize.
U najotpornijih deset našla se i Amerika na devetom mjestu i Ujedinjeno Kraljevstvo na desetom.
Što se Hrvatske tiče, Global Resilience Index stavlja nas na visoko 37. mjesto od mogućih 130, a sve zahvaljujući turizmu koji bi nas trebao spasiti većeg ponora.
Također, treba dodati da se Hrvatska trenutno jako dobro nosi s pandemijom i da smo po tome među najboljima u svijetu, što bi također moglo utjecati na turističku sezonu.