The Guardian je otkrio skrivene informacije u izvornom kodu Googleovog izvješća o transparentnosti. Te informacije govore o onome što Google želi zadržati za sebe – podacima o zahtjevima u kontekstu ‘prava na zaborav‘.
Podaci otkriveni u izvješću se odnose na gotovo tri četvrtine ukupnih zahtjeva od kad je presuda Europskog suda za ljudska prava obvezala Google da ‘pravo na zaborav‘ primjenjuje u Europi.
Prema tvrdnjama The Guardiana, samo je pet posto zahtjeva upućeno od strane kriminalaca, korumpiranih političara i javnih ličnosti na visokim pozicijama. To znači da 95 posto zahtjeva dolazi od ‘običnih‘ ljudi koji pokušavaju svoje privatne informacije učiniti javno nedostupnima. Prije ovog curenja informacija, Google je suptilno insinuirao s kakvim se zahtjevima susreće, a neki mediji, primjerice BBC, su priče uredno prenosili javnosti. Priče koje je Google prezentirao su se koncentrirale na zahtjeve vezane uz slučajeve silovanja, zlostavljanja djece i slično. Međutim, ukoliko se takvi primjeri odnose na svega pet posto zahtjeva koje je Google do sad zaprimio, zašto kompanija ne želi da znamo što čini 95 posto zahtjeva?
Broj zaprimljenih zahtjeva do kraja ožujka 2015. iznosi ukupno 218 320. Praksa je počela u svibnju 2014., nakon presude Europskog suda. Od ukupnog broja, 95,6 posto zahtjeva se odnosi na uklanjanje privatnih i osobnih informacija. 46 posto takvih zahtjeva je prihvaćeno od strane Googlea.
Osim osobnih informacija, još su četiri kategorije zahtjeva – teški zločini (728 zahtjeva), javne ličnosti (454), političke figure (534) i zaštita prava djece (176). Od ukupnog broja zahtjeva u ovim kategorijama (1892), manje od jedan posto je uklonjeno.
U mnogim zemljama, primjerice Francuskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, Austriji, Portugalu i Cipru, broj zahtjeva koji se nalaze u kategoriji privatnih informacija iznosi 98 posto. Samo u tri države broj takvih zahtjeva pada ispod 90 posto – Italiji (85%), Rumunjskoj (87%) i Mađarskoj (88%).
- Naš je cilj održavati transparentnost na zavidnoj razini. Informacije koje je Guardian otkrio su, dakako, dio Googleovog koda, ali ti podaci su rezultat testiranja kojim smo pokušali pronaći najbolji način za kategoriziranje zahtjeva. Test je obustavljen u ožujku jer podaci nisu bili dovoljno pouzdani da bismo ih objavili – izjavio je Google u službenom odgovoru.
Nizozemski znanstvenik specijaliziran za ovo područje, Stefan Kulk, smatra sljedeće:
- Google trenutno donosi odluke koje su važne za javnost. S obzirom na to, gotovo da posjeduje istu moć kojom raspolažu sud ili vlada. Jedina je razlika što Google, za razliku od vlade ili suda, nije podložan provjerama. S obzirom da o slučajevima vezanima uz zahtjeve znamo tako malo, Google raspravu može usmjeriti u smjeru koji kompaniji odgovara – pretjerano dramatizirati ili prešutjeti. Moje je mišljenje da ovakva situacija naglašava nužnost veće transparentnosti od strane Googlea kada je u pitanju takozvano ‘pravo na zaborav‘.