Što i kako
StoryEditor

Bitna je glavna djelatnost: Poslodavci ne trebaju podleći pritisku kolektivnih ugovora kad ih on ne obvezuje

08. Listopad 2024.
foto Shutterstock
piše Stjepan Lović, odvjetnik Odvjetničko društvo Grubišić & Lović & Lalić

Nije neuobičajeno da društvo kojemu je kao glavna djelatnost naznačena trgovina, a sporedna graditeljstvo, većinu prihoda ostvaruje od građevinske djelatnosti. Na tog se poslodavca ne bi trebao prošireno primjenjiti Kolektivni ugovor za graditeljstvo premda to sindikati i državna tijela, primjerice Hrvatski zavod za zapošljavanje, često nameću. Takvo je stajalište i Vrhovnog suda

Zakonodavac je radi ujednačenja prava i obveza radnika u odnosu prema poslodavcu propisao mogućnost proširene primjene postojećih kolektivnih ugovora na sve poslodavce koji se bave djelatnošću koja je predmetom određenoga kolektivnog ugovora. Člankom 203. Zakona o radu određeno je da ministar odgovoran za rad može na prijedlog svih stranaka kolektivnog ugovora proširiti primjenu kolektivnog ugovora, sklopljenog s udrugom poslodavaca ili udrugom poslodavaca više razine, na poslodavca koji nije član udruge poslodavca ili udruge poslodavca više razine koja je potpisnica toga kolektivnog ugovora. Takvu odluku ministar će donijeti ako postoji javni interes za proširenje kolektivnog ugovora i ako su ga zaključili sindikati koji imaju najviše članova i udruga poslodavaca koja ima najviše radnika, na razini za koju se on proširuje.

Popis proširenih kolektivnih ugovora objavljen je na mrežnim stranicama Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Praksa je pokazala da poslodavci, neovisno o broju radnika koje zapošljavaju, često nisu svjesni postojanja kolektivnih ugovora i toga da se primjenjuju na njihov odnos s radnicima. Toga postaju svjesni tek kad se nad njima pokrene inspekcijski nadzor ili u sudskom postupku u kojem radnici traže određena prava, često ona materijalna, koja nisu propisana ugovorom o radu, nego tim kolektivnim ugovorom.

Neutemeljeni zahtjevi

Međutim, postavlja se pitanje u kojim se slučajevima na poslodavca prošireno primjenjuje kolektivni ugovor. Naime, odlukom o proširenoj primjeni određenoga kolektivnog ugovora koja se objavljuje u Narodnim novinama samo se propisuje da se taj kolektivni ugovor primjenjuje na sve poslodavce koje se bave djelatnosti koja je predmetom kolektivnog ugovora. Primjerice, odlukom o proširenju primjene Kolektivnog ugovora za djelatnost graditeljstva naznačeno je samo da se njegova primjena proširuje na sve poslodavce i zaposlenike u djelatnosti graditeljstva u Republici Hrvatskoj. Ali kako utvrditi tko su ti poslodavci? Uz velike građevinske tvrtke kojima je osnovna djelatnost građevinarstvo postoje mnogi mali i srednji poduzetnici kojima je graditeljstvo sporedna djelatnost, neovisno o tome što se možda većina prihoda tih tvrtki ostvaruje upravo iz djelatnosti graditeljstva. Stoga su poslodavci često izloženi pritiscima sindikata za primjenu toga kolektivnog ugovora, ali i mjerodavna državna tijela često uvjetuju od njih da se drže odredbi kolektivnih ugovora kako bi im izdali pojedine dozvole ili odobrenja. Tako, primjerice, Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) često traži od poslodavaca koji obavljaju djelatnost graditeljstva, iako im ona nije glavna djelatnost, da usklade plaće svojih zaposlenika s odredbama kolektivnog ugovora čiji nisu potpisnici, a kojim su te plaće više od onih naznačenih ugovorom o radu, jer HZZ smatra da se na njih prošireno primjenjuje taj kolektivni ugovor.

Tko je što dužan

Treba objasniti da je glavna djelatnost samo ona koja je kao glavna naznačena u Državnom zavodu za statistiku (DZS). Naime, pri osnivanju društava osnivači u osnivačkim dokumentima često navedu mnogo djelatnosti za koje smatraju da će im odgovarati za poslovanje društva. Tada su dužni i u službenoj statističkoj klasifikaciji koju vodi DZS jasno naznačiti glavnu djelatnost. Tako, primjerice, nije neuobičajeno da društvo kojemu je u DZS-u kao glavna djelatnost naznačena trgovina, a sporedna graditeljstvo, većinu prihoda ostvaruje od građevinske djelatnosti. Na tog se poslodavca ne bi prošireno primjenjivao Kolektivni ugovor za graditeljstvo. Takvo stajalište jasno je izrazio i Vrhovni sud Republike Hrvatske (VSRH) u odluci iz 2023. kojom je u revizijskom postupku dao odgovor na pitanje ‘Je li za ocjenu primjene proširenoga Kolektivnog ugovora za graditeljstvo na radnike koji poslove obavljaju u graditeljstvu mjerodavna djelatnost u koju je prema službenoj statističkoj klasifikaciji razvrstan poslodavac ili je mjerodavna djelatnost koju radnici za poslodavca, prema ugovoru o radu, stvarno i obavljaju i koja djelatnost je, uz primarnu djelatnost, upisana u sudski registar kao predmet poslovanja poslodavca?‘. Sud je zaključio da se na poslodavca koji u Sudskom registru ima upisanu djelatnost građenja, a nije u DZS-u u skladu s Odlukom o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti razvrstan u djelatnost građevinarstva, ne primjenjuje prošireno Kolektivni ugovor za graditeljstvo.

Spriječiti arbitrarnost

Ta ​VSRH-ova odluka trebala bi biti putokaz za daljnja postupanja mjerodavnih tijela prema poslodavcima koji u DZS-u nemaju upisanu djelatnost građenja kao glavnu djelatnost iako svoje prihode ostvaruju iz djelatnosti građenja. Pitanje koliko je ona ispravna i u skladu sa željama zakonodavca ostaje i dalje otvoreno za raspravu. U svakom slučaju, takva VSRH-ova odluka morala bi rezultirati otklanjanjem pritiska s poslodavaca da primjenjuju kolektivni ugovor kad ih on, kako je upozoreno tom odlukom, ne obvezuje. Svako drukčije postupanje mjerodavnih tijela i sindikata bilo bi arbitrarno i protuzakonito. 

Članak je dostupan u tiskanom 
i digitalnom izdanju Lidera
12. studeni 2024 05:42