Što i kako
StoryEditor

Hoće li Direktiva o dužnoj pažnji za održivo poslovanje otežati život direktora?

15. Svibanj 2024.
pišu: Marija Zrno Prošić partnerica; Lorena Suša odvjetnička vježbenica Odvjetničko društvo Bardek, Lisac, Mušec, Skoko i partneri u suradnji s CMS Reich-Rohrwig Hainzom (CMS Hrvatska)

Transformacija ekonomije prema održivom poslovanju društvima postavlja krucijalno pitanje: ‘Kako zadovoljiti tržišne zahtjeve, regulativne obveze i obveze održivog poslovanja, a pritom ostati konkurentan?‘ Odgovor ne olakšava ni CSDDD, direktiva koja društvima uvodi vrlo opipljive obveze i kazne. Potkraj travnja prihvaćena je u Europskom parlamentu te još čeka glasovanje u Vijeću EU-a, što je proces koji bi trebao biti dovršen do kraja svibnja

Otkako je objavljen prijedlog Direktive o dužnoj pažnji za održivo poslovanje (Corporate Sustainability Due Diligence Directive – CSDDD), kontroverzije zbog novina koje donosi nisu stale do ožujka ove godine. Početni šok zbog osobne odgovornosti direktora, godišnjih dubinskih analiza te sankcija za društvo u iznosu postotka godišnjih prihoda na globalnoj razini bio je samo polazišna točka briga koje su morile direktore i korporativne pravnike. Više krugova političkog trijaloga poslije, praćeni lobiranjem raznih tržišnih dionika, svjedočimo znatno izmijenjenom tekstu CSDDD-a, koji je Europski parlament prihvatio 24. travnja ove godine. Iako dio autora i komentatora govori o razvodnjenoj verziji Direktive, obveze koje donosi nisu baš bez rizika.

Direktiva određuje da će maksimalna novčana sankcija iznositi barem pet posto neto prihoda ostvarenoga na globalnoj razini za prethodnu godinu. Ako pogledamo kako su kazne za kršenje GDPR-a u Hrvatskoj progresivno rasle do milijunskih iznosa, primjenjujući istu logiku za izračun, možemo pretpostaviti da će za nekoliko godina održivo poslovanje postati jedan od glavnih fokusa društava

Direktiva je u početku bila predstavljena kao čimbenik koji mijenja pravila igre (engl. game changer) zato što je tadašnji tekst uvodio stroge obveze usklađenja s raznim međunarodnim standardima zaštite ljudskih prava i okoliša te modalitete odgovornosti koji bi uvelike pratili i društva i njihove direktore. Premda je osobna odgovornost direktora izbrisana iz konačne verzije Direktive, a opseg zahvaćenih društava znatno je smanjen, i dalje možemo govoriti o game changeru. Što to dakle CSDDD uvodi?

Prijetnja ‘mjerom raskida suradnje‘

Novine koji Direktiva uvodi jesu obveze prije svega vezane uz održivo poslovanje društava. Tako bismo mogli reći da uvodi opipljivije obveze u aspektu ‘G‘​ načela ESG-a, odnosno korporativnom upravljanju. Ono opipljivo što CSDDD propisuje obveze su na razini vodstva društava da usklade svoj opskrbni lanac s međunarodnim standardima zaštite ljudskih prava i okoliša. Tako društva na koja će se primijeniti moraju prepoznati i procijeniti potencijalne i stvarne negativne učinke u svom opskrbnom lancu koji krše ljudska prava i onečišćuju okoliš.

Iako je opseg društava vrlo uzak, zahvaća samo najveća društva i grupacije, obveznici primjene u svoje obveze provođenja dužne pažnje morat će uključiti i svoje poslovne partnere iz opskrbnog lanca. Tako će se usklađenje s obvezama CSDDD-a​ prelijevati i na poslovne partnere. U suprotnome, obveznici primjene Direktive mogu se naći u situaciji da kao krajnju mjeru raskinu poslovni odnos s poslovnim partnerom. Mjera raskida poslovne suradnje s poslovnim partnerima predviđena je kao krajnja mjera usklađenja, no prijetnja njezinim korištenjem bit će moćno oružje društava u preispitivanju postojećih poslovnih ugovora i sklapanju novih.

Visoki standardi

Poslovni partneri morat će biti spremni podastrijeti obveznicima provođenja CSDDD-a podatke i informacije potrebne za usklađenje s Direktivom, pružiti ugovorna jamstva, no isto će tako morati biti spremni na okolišne rizike i rizike zaštite ljudskih prava kao jednu od bitnih stavki u poslovnim pregovorima. Iako većina društava u opskrbnim lancima nema rizike kao što su dječji rad, ropstvo te izrazito teška onečišćenja okoliša, standardi zaštite okoliša i ljudskih prava na koje se CSDDD poziva vrlo su visoko postavljeni.

Obveznici primjene CSDDD-a čiji dobavljači dolaze iz manje razvijenih država ili država u razvoju pred sobom će imati nove izazove usklađenja. Neke industrije koje ovise o uvozu iz Kine i Indije, primjerice farmaceutska ili razne prerađivačke industrije, morat će strateški pristupiti usklađenju

Takvi standardi uključuju npr. jednaku plaću za jednak rad i zabranu diskriminacije na radu, što i danas, nažalost, nije dokraja uvedeno u poslovnu praksu. Obveznici primjene CSDDD-a čiji su dobavljači iz manje razvijenih država ili država u razvoju pred sobom će imati nove izazove povezane s usklađenjem. Neke industrije koje ovise o uvozu iz Kine i Indije, primjerice farmaceutska ili razne prerađivačke industrije, morat će strateški pristupiti usklađenju.

Dodatna administracija

Kad je riječ o konkretnim obvezama koje CSDDD uvodi, društva uistinu mogu očekivati dodatni administrativni angažman u svrhu usklađenja. Primjena dužne pažnje na godišnjoj razini, uvođenje dužne pažnje u interne politike društava, otkrivanje i procjena negativnih učinaka – i potencijalnih i stvarnih – na okoliš i ljudska prava, kontinuirano praćenje, konzultacije s dionicima, mehanizam obavještavanja, postupak prigovora, akcijski i korektivni planovi, izvještavanje… Sve će to obuhvaćena društva trebati uključiti u interne procedure i pravilno dokumentirati. Dodatno će se visokoregulirane industrije kao što su duhanska ili alkoholna naći u problemu zbog balansiranja svih regulativnih obveza s novim obvezama CSDDD-a.

Krucijalno pitanje koje će društva morati ocijeniti jest: Kako zadovoljiti tržišne zahtjeve, regulativne obveze i obveze održivog poslovanja, a pritom ostati konkurentan?‘ Navedene obveze održivog poslovanja neće biti bez sankcija. Naime, države članice morat će imenovati barem jedno nadzorno tijelo koje će nadzirati koliko su društva usklađena s Direktivom. Nadzorna tijela imat će ovlasti tražiti informacije od društava i inspekcijske ovlasti. Države članice će pri provedbi CSDDD-a morati odrediti i novčane sankcije za obveznike primjene za koje se utvrdi da nisu usklađeni s obvezama održivog poslovanja.

Znatne novčane kazne

Novčane sankcije slijedit će logiku koja je u europskoj regulativi već dobro poznata u područjima tržišnog natjecanja i zaštite osobnih podataka: konkretna novčana sankcija za povrede obveza održivog poslovanja određivat će se na temelju neto prihoda ostvarenoga na globalnoj razini utvrđenoga financijskim izvješćem za prethodnu godinu. Iako će države članice morati uključiti CSDDD u nacionalno zakonodavstvo, Direktiva određuje da će maksimalna novčana sankcija iznositi barem pet posto neto prihoda ostvarenoga na globalnoj razini utvrđenog financijskim izvješćem za prethodnu godinu. Ako pogledamo kako su kazne za kršenje Opće uredbe o zaštiti podataka 2016/679 (GDPR) u Hrvatskoj progresivno rasle do milijunskih iznosa, primjenjujući istu logiku za izračun, možemo pretpostaviti da će za nekoliko godina održivo poslovanje postati jedan od glavnih fokusa društava.

Pritisak održivog poslovanja najviše osjećaju društva koja već surađuju s njemačkim društvima, i to zato što se njemački zakon koji uređuje obveze dužne pažnje za održivo poslovanje u opskrbnom lancu prelio na dobavljače iz Hrvatske. Odvjetnički uredi i konzultantska društva već su u niskom startu za iduće izazove u savjetovanju, a dio njih uvodi i alate kao što je CMS CSDDD Navigator

Kad se sagledaju svi rizici koji nastaju na temelju CSDDD-a, logično je da se već dio društava počeo pripremati za nove izazove. Pritisak održivog poslovanja najviše osjećaju ona koja već surađuju s njemačkim društvima, i to zato što se njemački zakon koji uređuje obveze dužne pažnje za održivo poslovanje u opskrbnom lancu prelio na dobavljače iz Hrvatske. Odvjetnički uredi i konzultantska društva već su u niskom startu za iduće izazove u savjetovanju, a dio njih uvodi i alate kao što je CMS CSDDD Navigator kako bi društvima pomogli ubrzati postupak usklađivanja.

Hrvatska bez iskustva

Iako je CSDDD prihvaćen tek u Europskom parlamentu i čeka još dva glasovanja u Vijeću Europske unije, očekuje se da će ga ono prihvatiti do kraja svibnja zato što se zakonodavni postupak već bio odužio zbog usuglašavanja svih dionika s konačnom verzijom teksta. Rok za primjenu bio bi dvije godine, a većina država članica morat će znatno izmijeniti lokalna zakonodavstva jer u svojim zakonima većinom nemaju predviđene takve obveze – jedna od njih je i Hrvatska. Uz pravnu neizvjesnost glede izmjena lokalnih propisa nejasno je i koje će tijelo biti odgovorno za ta pitanja (tj. hoće li se osnovati novo nadzorno tijelo ili će se nekom od postojećih dodijeliti taj djelokrug i nove ovlasti).

Iako postoji niz otvorenih pitanja, može se zaključiti da EU Green Deal i ESG polako, ali sigurno, šire svoj utjecaj. Održivo poslovanje nekada je podrazumijevalo financijsku održivost i konkurentnost na tržištu, a sada se redefinira s fokusom na okoliš i ljudska prava. CSDD svakako ima potencijala postati game changer i pogurnuti društva prema prioritiziranju naše budućnosti ispred dobiti. Pitanje je samo hoćemo li napredovati u zaštiti okoliša i ljudskih prava unatoč dodatnoj administraciji koja s njom dolazi. 

01. srpanj 2024 14:31