Na mrežnim stranicama Ministarstva rada objavljivat će se podaci o poslodavcima kod kojih je inspekcija rada u provedenom nadzoru utvrdila kršenje nekih odredaba Zakona o radu, Zakona o strancima, propisa o matičnoj evidenciji osiguranika i propisa o minimalnoj plaći
Nakon Ministarstva financija, koje već godinama objavljuje podatke o poreznim dužnicima, i Ministarstvo rada, počevši od 2025., na svojim će mrežnim stranicama objavljivati podatke o poslovnim subjektima – poslodavcima koji se ne drže propisa radnog prava. Objavljivat će podatke o poslodavcima kod koji je inspekcija rada u provedenom nadzoru utvrdila kršenje nekih odredaba Zakona o radu, Zakona o strancima, propisa o matičnoj evidenciji osiguranika i propisa o minimalnoj plaći. Pravno uporište za javnu objavu takvih podataka jest Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada, koji je na snazi od 1. siječnja 2023. Gotovo dvije godine nakon njegova stupanja na snagu, u prosincu 2024. stupio je na snagu Pravilnik o objavi podataka o poslodavcima kod kojih je proveden nadzor u području prijavljivanja rada (Narodne novine, br. 148/24). Pravilnikom su propisani sadržaj podataka i način vođenja evidencije, rokovi objave podataka i brisanje iz evidencije poslodavaca prekršitelja radnog prava.
Ministarstvo rada vodit će dvije evidencije: evidenciju o poslodavcima prekršiteljima i posebnu evidenciju o poslodavcima kod kojih je proveden inspekcijski nadzor, ali nisu utvrđene nepravilnosti u prijavljivanju rada i prava radnika. Upis u evidenciju o poslodavcima prekršiteljima vodi se za sve poslodavce kod kojih su utvrđeni prekršaji, a u evidenciji o poslodavcima kod kojih je proveden nadzor, ali nije utvrđeno kršenje propisa, podaci će se voditi i javno objavljivati samo uz pristanak poslodavca.
Tko ide na popis
U evidenciji o poslodavcima prekršiteljima objavljivat će se podaci o poslodavcima kod kojih je mjerodavni inspektor na radu zatekao radnika kojega poslodavac nije prije početka rada prijavio na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, ako ugovor o radu s radnikom nije sklopljen u pismenom obliku i ako poslodavac radniku nije izdao pismenu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu te ako poslodavac upotrebljava rad radnika državljanina treće zemlje koji nema valjanu dozvolu za boravak i rad u Hrvatskoj.
Evidentirat će se poslodavci kod kojih je utvrđeno da su svoje potraživanje od radnika naplatili ustegom iz plaće ili naknade plaće bez prethodne suglasnosti radnika i poslodavci koji nisu nakon dospijeća isplatili plaću, naknadu plaće, otpremninu ili naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, a nisu za te neisplaćene primitke radniku u propisanom roku izdali ovršne isprave. U evidenciji će biti i poslodavci koji nisu isplatili propisanu minimalnu plaću ili nisu isplatili uvećanja plaće propisana kolektivnim ugovorom čija je primjena proširena i na poslodavce koji nisu sudjelovali u njegovu sklapanju.
Kako se ‘silazi‘ s popisa
Mjerodavni inspektor dužan je u roku od osam dana od dana kada je u inspekcijskom nadzoru utvrđen neki od navedenih prekršaja Ministarstvu rada dostaviti podatke o poslodavcu kod kojega je utvrđena povreda propisa, i to s opisom utvrđene nepravilnosti. Ministarstvo je dužno u daljnjih osam dana upisati te podatke u evidenciju i javno ih objaviti na svojim mrežnim stranicama.
Objavljeni podaci nisu trajni zapis. Ministarstvo rada uklonit će ih nakon proteka šest godina od dana kada je zapisnikom utvrđeno postojanje neprijavljenog rada odnosno u roku šest godina od kada je u inspekcijskom nadzoru izrečena propisana mjera. Isto tako, ako poslodavac u sudskom postupku dokaže da nije bilo prekršaja, Ministarstvo će na temelju pravomoćne sudske odluke izbrisati poslodavca s popisa prekršitelja.
Prijavljeni, a nisu u prekršaju
U drugoj evidenciji javno će se objavljivati poslodavci kod kojih je proveden inspekcijski nadzor i nije zabilježen prekršaj u području neprijavljivanja rada. Poslodavac koji ne želi da se takvi podaci javno objavljuju ne mora na to pristati; objavit će se samo podaci o poslodavcima koji su inspektoru dali pismenu suglasnost za uvrštenje u evidenciju.
Evidencija o poslodavcima prekršiteljima radnog prava ne umanjuje njihove prekršajne kazne određene Zakonom o radu, Zakonom o suzbijanju neprijavljenog rada, Zakonom o minimalnoj plaći, Zakonom o strancima i drugim propisima. Objava prekršitelja informacija je sudionicima tržišta rada i drugim subjektima o nezakonitom ponašanju pojedinoga poslovnog subjekta. Te će informacije biti javno dostupne svima koji se namjeravaju zaposliti kod nekog poslodavca i trebale bi pridonijeti suzbijanju nelojalne konkurencije među poslodavcima, a razložno je i opravdano da se upotrebljavaju pri odabiru ponuđača u postupcima javne nabave.