pišu: Perica Miović Petronio, odvjetnica, i Mario Tešanović, pomoćnik direktora u Deloitteovu odjelu financijskog savjetovanja
Kriza prouzročena bolešću COVID-19 i ograničenje socijalnih kontakata jako je, kao i na sve ostale odnose, utjecala na projekte koji su uključivali spajanja, pripajanja i slične planove različitih kompanija. Na osnovi vlastitog iskustva osvrnuli smo se na različite elemente klasičnog procesa M&A-a i istaknuli elemente pogođene kriznim okolnostima. Uz potpunu neizvjesnost ekonomskog uspjeha transakcije na to jako utječe i niz praktičnih problema kojih nije bilo u 'staroj' realnosti. Velika volatilnost ugrožava poslovne planove i likvidnost svih sudionika na tržištu. Gotovo svi elementi transakcije postali su potpuno neizvjesni. Osim o financijskim elementima razmišljalo se o mogućnostima i posljedicama raskida svih ugovora (i onih vezanih za transakciju i svih onih vezanih uz poslovanje sudionika).
Ipak se kreće
Oni hrabriji odnosno financijski sposobniji unatoč neizvjesnosti pripremaju nastavke započetih procesa. Neki analiziraju i nove prilike, a do izražaja dolaze i investitori koji pokušavaju oportunistički iskoristiti niže tržišne cijene oslanjajući se, između ostalog, na kapital koji su prikupili i tzv. alternativni kreditori (engl. alternative debt providers).
Mnogima je poslovanje tijekom krize dodatno naglasilo probleme u poslovanju (poput nedovoljno razrađenih procesa poslovnog planiranja i/ili nemogućnosti projekcija kratkoročnih i srednjoročnih novčanih tokova) i upozorilo na nemogućnost primjerenih odgovora na krizu, a koje bi mogli pokušati riješiti u budućnosti. Osim toga, neki upravo pokušavaju ograničiti rizike od potencijalnih neprijateljskih preuzimanja, a drugi pripremaju baš takve pokušaje zbog smanjenja vrijednosti raznih kompanija.
Kao i nakon prošle ekonomske krize možemo očekivati ponovni val trenda zamjene duga za kapital, odnosno dodatnu konsolidaciju i preslagivanje najpogođenijih sektora. Dakle, unatoč veoma negativnim ekonomskim prognozama nije realno očekivati da sve transakcijske aktivnosti potpuno zamru u vremenima koja dolaze.
Tijekom protekloga kriznog razdoblja u praksi smo naišli na niz poslovnih i pravnih izazova.
Tehnički problemi
Neki od njih bili su naizgled trivijalni problemi, npr. zakašnjela dostava originalnih primjeraka transakcijske dokumentacije, kašnjenje prouzročeno nemogućnošću da odgovorne osobe budu fizički prisutne pri provedbi radnji koje smo tradicionalno jednostavno organizirali/izvršavali fizičkom prisutnošću na jednome mjestu (primjerice, pri potpisivanju transakcijske dokumentacije) ili usporeniji rad mjerodavnih tijela. Također, iako smo postupke dubinskog snimanja i prije uglavnom provodili virtualno (putem virtualnih soba s podacima), tijekom koronakrize kao jedan od praktičnih problema pojavilo se popunjavanje takvih soba. Naime, uspostava takvih baza dokumenata nije bila tehnički pogođena, ali trebalo je svu relevantnu dokumentaciju prikupiti iz raznih fizičkih arhiva, pregledati te je dostaviti u digitalnom obliku u sobu s podacima. Upravo je taj proces zbog rada od kuće i zabrane okupljanja većeg broja ljudi na jednome mjestu prouzročio početne teškoće, odnosno zakašnjenja u provedbi transakcija. Osim toga, pribavljanje potrebnih dokumenata, izvadaka, izvještaja i potvrda od javne vlasti pratili su mnogi praktični problemi. Postupak je otežavao i povećan broj zloporaba i napada na IT sustave koji se nekad dovode u vezu s radom od kuće. Susretali smo se i još se susrećemo i s nekim modifikacijama provedbe tehničkih postupaka dubinskih snimanja. Primjerice, takvi postupci provode se i još se mogu provoditi tako da se lokacije razgledavaju s pomoću kamera, dronova i sličnih tehničkih pomagala.
Velike prilagodbe
Neki izazovi na koje smo naišli zahtijevali su velike prilagodbe. I opseg postupka dubinskog snimanja morao se promijeniti tako da zrcali utjecaj pandemije. Tako su se kao dodatan aspekt pojavili državna pomoć i razni poticaji te sada u postupcima dubinskih snimanja treba provjeravati i sve aspekte takvih aranžmana (jesu li sredstva adekvatno zatražena, mogu li se opozvati odobrena sredstva, upotrebljavaju li se u skladu s namjenom te postoji li rizik od povrata takvih sredstava). Posebnu pozornost treba posvetiti utjecaju krize na likvidnost i mogućnost odnosno dužnost pokretanja stečajnih i predstečajnih postupaka, osobito na utjecaj takvih eventualnih postupaka na kolaterale i potencijalni rizik da se povuku. Iako Zakon o interventnim mjerama utječe na iniciranje stečajnih postupaka tijekom izvanrednog stanja prouzročenog koronom, ta odgoda trajat će samo nekoliko mjeseci i vjerojatno se već od jeseni neće primjenjivati.
Opskrbni lanci
U krizi se, ovisno o djelatnosti i načinu poslovanja društva, dodatno naglašava ovisnost o zalihama, zato se osobita pozornost mora posvetiti analizi cjelokupnog opskrbnog lanca društva.
Velike teškoće u tom segmentu poslovanja nastaju zbog faktične nemogućnosti ispunjenja obveza zbog zabrane rada, ali i ograničenja u prekograničnom poslovanju. Ti će problemi u idućem razdoblju, barem u snažnim kompanijama, izazvati pokušaj konsolidacije opskrbnog lanca i smanjenje ovisnosti o drugima mogućim akvizicijama. U kriznim vremenima, ali i inače, osobitu pozornost potrebno je posvetiti riziku od (ne)izvršavanja ugovornih obveza, osobito u dijelu usklađenja kupoprodajne cijene i adekvatno određenih mehanizama za zaključna izviješća. U ovom izazovnom razdoblju dodatno se proširuje i radnopravni dio analize s fokusom na mjere provedene u okviru radnopravnog restrukturiranja, i to neovisno o tome je li restrukturiranje već provedeno ili se tek planira.
Tu samo napominjemo da negativne posljedice za evaluaciju društva mogu imati i podnesene tužbe (osobito ako je riječ o velikom broju tužbi na istoj osnovi), čak i kad je izgled za uspjeh takvih tužbi razmjerno malen. Dodatan su element i različite police osiguranja u kojima se kao jedan od osiguranih rizika javlja pandemija, odnosno neki oblik prirodne nepogode (poput nedavnog potresa u Zagrebu).
Provjera svih ugovora
Imajući na umu da se mogu osigurati različiti aspekti poslovanja, treba pažljivo utvrditi i evaluirati, kako pravno tako i financijski, sve aspekte koji iz takvih pravnih poslova mogu proizaći u korist ili na štetu društva. Ako se poslovanje društva temelji i na ugovorima o zakupu, važno je u takvim situacijama pravilno procijeniti utjecaj i pravne posljedice epidemije/pandemije na ugovore koji reguliraju ta pitanja. Bili smo svjedoci da su upravo takvi ugovori zbog nemogućnosti poslovanja kao posljedice zabrane rada bili najčešće, zbog raširenosti, prvi na udaru oslanjanja na izmijenjene okolnosti, odnosno na klauzule o višoj sili, tj. izmijenjenim okolnostima. Svjedočili smo mnogim i neformalnim izmjenama takvih ugovora s privremenim karakterom kako bi se ugovorne strane u najkraćem roku zadovoljavajuće prilagodile novim okolnostima.
Međutim, treba utvrditi obvezuju li oni ili ne obvezuju za buduće razdoblje, osobito kad su izmjene provedene jednostrano. Bilo bi korisno da prodavatelji unaprijed pripreme odgovore na ta i slična pitanja jer je izgledno da bi tijekom postupka mogli dobiti takve upite potencijalnih kupaca.
Dodatna jamstva
Ovisno o fazi transakcije, potencijalni bi kupci zbog pandemije mogli tražiti uključenje dodatnih uvjeta u postojeće MAC klauzule (engl. material adverse change or effect – koji bitno odgovara konceptu promijenjenih okolnosti u kontinentalnim pravnim sustavima). Stoga treba razmisliti o što preciznijem određivanju okolnosti koje utječu na završetak transakcije, tj. datum u odnosu na koji se uzima u obzir nastanak velike negativne promjene. Te klauzule zasigurno će utjecati i na cijenu odustanka od transakcije zbog vjerojatnosti isplate ugovorenih naknada za takve situacije. Također, uobičajena jamstva treba proširiti tako da se reflektira eventualna upotreba mjera državne pomoći.
Treba razmisliti i o dodatnim jamstvima prodavatelja kojima bi se na zaključenju transakcije potvrdio status rizika otkrivenih u postupcima dubinskog snimanja, a zbog krizom povećanih rizika od raskida ugovora odnosno novih mjera. Iz perspektive kupca treba razmisliti i kako prodavateljeva ograničenja od odgovornosti iz postupka dubinskog snimanja utječu na mogućnost aktivacije jamstava, posebno zbog brzih promjena poslovanja.
U takvim okolnostima, ali i inače, treba osobito razmisliti o ugovaranju posebnih polica osiguranja cjelokupne transakcije. U čisto tehničko-operativnom smislu vjerojatno je potrebno više vremena predvidjeti i za ispunjenje standardnih formalnih preduvjeta zaključenja transakcije kao što su odobrenje nadzornog odbora, dioničara i dobivanje odobrenja regulatora, a zbog fizičkih ograničenja u radu odnosno putovanju.