Neki rezultati studije nisu bili očekivani. Na primjer, istraživače je iznenadilo koliko različito studenti primjenjuju ChatGPT i koliko su svjesni negativnih strana korištenja AI-ja
Svjesni nepouzdanosti informacija koje ChatGPT generira, a time i rizika da njihov rad bude okarakteriziran kao plagijat, studenti ovaj alat pogonjem umjetnom inteligencijom najčešće koriste za generiranje ideja, sažimanje literature, pripremu eseja i kao pomoć u razumijevanju složenih tema. Pokazuju to rezultati najopsežnije globalne studije o tome kako studenti koriste ChatGPT, objavljene početkom veljače ove godine u časopisu PLOS ONE (Public Library of Science).
Dio studenata strahuje i da bi oslanjanje na ChatGPT moglo negativno utjecati na razvoj njihovih kritičkih i analitičkih sposobnosti, otkrilo je ovo istraživanje, provedeno početkom 2024. godine na uzorku od 23.218 studenata iz 109 zemalja. Među njima su i, naravno, studenti iz Hrvatske, a jedan od autora studije je i Ivo Dumić-Čule, docent na Sveučilištu Sjever, predsjednik Uprave Senata gospodarstva Hrvatske te osnivač i direktor tvrtke MedAI Solution. Za Lider objašnjava da su zamjetne i regionalne razlike u korištenju ChatGPT-ja.
– Studenti iz zemalja s nižim prihodima često percipiraju ChatGPT kao alat koji smanjuje nejednakosti u pristupu znanju i obrazovnim resursima, dok studenti iz zemalja s većim prihodima naglašavaju praktičnost i brzinu u obavljanju zadataka. Opći zaključak istraživanja jest da studenti ChatGPT ne doživljavaju isključivo kao alat za varanje, već prvenstveno kao pomoć u učenju i oblikovanju vlastitih ideja – kaže Dumić-Čule.
Studenti za regulaciju AI-ja
Ipak, neki rezultati studije nisu bili očekivani. Na primjer, istraživače je iznenadilo koliko različito studenti primjenjuju ChatGPT i koliko su svjesni negativnih strana korištenja AI-ja.
S obzirom na to da su mladi nerijetko predvodnici u prihvaćanju novih tehnologija, ne iznenađuje činjenica da 71 posto studenata koristi ChatGPT. No, što je s onih 29 posto studenata koji ipak ne koriste ChatGPT? Zašto ga ne koriste – zato što nisu upoznati s tim alatom ili baš suprotno, upoznati su, ali ga svjesno ne žele koristiti, upitali smo autora.
– Uvijek postoji dio ljudi koji imaju određeni otpor prema korištenju novih tehnologija i redovno je taj postotak manji među mlađim generacijama. No, u ovom slučaju moguće je da se, osim toga, radi i o još dva ključna razloga. Prvo, dio studenata možda se ne želi otvoreno izjasniti da koristi ChatGPT, jer nisu sigurni kako bi njihovi profesori gledali na to. Drugo, neki studenti možda izbjegavaju korištenje jer ne postoje dovoljno jasne upute i pravila o tome što je dozvoljeno, a što nije u okviru nastave i pisanja radova – objašnjava Dumić-Čule.
Prilagodba mladima
Budući da studenti, dakle, ne doživljavaju AI isključivo kao sredstvo za varanje, već ga vide kao alat koji im olakšava učenje i potiče kreativnost, Dumić-Čule kaže da je ‘važno definirati kako se AI može koristiti na primjeren i etički način‘. S driuge strane, poslodavcima je krajnje vrijeme da shvate da su mlađe generacije navikle koristiti takve digitalne alate za povećanje produktivnosti i rješavanje kompleksnih problema.
– Također će i tržište rada morati prilagoditi svoja očekivanja te naučiti valorizirati vještine rada s AI alatima kao važan dio digitalne pismenosti – dodaje Dumić-Čule.
Zbog pojedinih ograničenja istraživanja, poput neravnomjerne zastupljenosti ispitanika iz različitih zemalja i regija, pristranosti u anketnim odgovorima i specifičnog vremenskog okvira, autori sada provode novo istraživanje kako bi pratili kako se percepcija studenata prema ChatGPT-ju mijenja s vremenom.