Generativna umjetna inteligencija (AI) jedna je od najaktualnijih tema u tehnološkim krugovima, no nova istraživanja Banke saveznih rezervi St. Louisa, Sveučilišta Vanderbilt i Harvard Kennedy School otkrivaju stvarni opseg prodora ove tehnologije u svakodnevni život. Rezultati su se pokazali zapanjujućim te su potvrdili da je AI tehnologija usvojena brže nego transformativne inovacije poput osobnog računala ili interneta.
U nastavku donosimo pet ključnih, iznenađujućih zaključaka iz studije, koja je anketirala tisuće američkih radnika kako bi procijenila utjecaj i primjenu generativne umjetne inteligencije u poslovnom i privatnom životu.
Generativna umjetna inteligencija nadmašila je osobna računala u stopi usvajanja
Generativna AI širi se brže nego što je itko mogao predvidjeti. Dvije godine nakon predstavljanja ChatGPT-a, 39,4 posto Amerikanaca u dobi od 18 do 64 godine izjavilo je da koristi generativnu umjetnu inteligenciju, dok je 28 posto koristi na poslu. Za usporedbu, osobnim računalima trebale su tri godine da dosegnu stopu usvajanja od 20 posto.
- Generativna umjetna inteligencija usvojena je brže od računala i interneta. Ova brza integracija potaknuta je lakšim pristupom alatima poput ChatGPT-a i Google Geminija, kao i njihovom prenosivošću i nižom cijenom u usporedbi s računalima. Dostupnost tih alata omogućila je ubrzano prihvaćanje u kućanstvima - navode istraživači.
Generativna AI koristi se u svim industrijama, a ne samo među tehnološkim stručnjacima
Iako bi se moglo pretpostaviti da je AI rezervirana za programere i znanstvenike za podatke, studija pokazuje šire usvajanje. Naime, jedan od pet radnika u zanimanjima koja se ne smatraju tehničkim - poput građevinarstva, transporta ili popravaka - redovito koristi generativnu umjetnu inteligenciju na poslu.
- Najveća stopa usvajanja zabilježena je među upravljačkim, poslovnim i računalnim zanimanjima, s više od 40 posto korisnika. No, čak jedan od pet radnika s ‘plavim ovratnicima‘ i jedan od pet bez fakultetske diplome redovito koriste AI u svom radu. Ova široka primjena ukazuje na to da umjetna inteligencija više nije rezervirana za specijalizirane, visokokvalificirane poslove, već se koristi u mnogim različitim radnim zadacima, od pisanja izvješća do generiranja novih ideja - stoji u izvješću.
Usvajanje umjetne inteligencije pojačava nejednakosti na radnom mjestu
Slično revoluciji računala, generativna AI mogla bi dodatno produbiti nejednakosti na tržištu rada. Prema studiji, mlađi, obrazovaniji radnici i oni s višim primanjima češće koriste AI na poslu. Konkretno, radnici s fakultetskom diplomom dvostruko su skloniji korištenju AI u odnosu na one bez diplome (40% naspram 20%).
- Ovo odražava trendove koji su pratili usvajanje računala, pri čemu su visokokvalificirani radnici imali koristi, dok su rutinski poslovi bili automatizirani - upozoravaju autori. Ova situacija mogla bi produbiti postojeće nejednakosti na tržištu rada.
AI već štedi vrijeme na mnogim poslovnim zadacima
Generativna umjetna inteligencija koristi se za mnogo više od tehničkih zadataka poput kodiranja. Najčešće primjene uključuju pisanje, administrativne zadatke i analizu podataka. Više od polovice korisnika (57%) izjavilo je da AI koriste za pomoć pri pisanju, dok 49 posto koristi AI za pretraživanje i obradu informacija, navodi se u istraživanju.
Generativna AI mogla bi povećati produktivnost rada, ali još je rano za zaključke
Jedno od najuzbudljivijih otkrića studije jest da bi generativna AI mogla značajno povećati produktivnost rada. Istraživači procjenjuju da generativna AI trenutno podržava između 0,5 i 3,5 posto ukupnih radnih sati u zemlji, što bi moglo rezultirati povećanjem produktivnosti rada između 0,125 i 0,875 posto.
Iako ove procjene pokazuju ogroman potencijal, autori upozoravaju da je još rano za zaključke. Dugoročni učinci ovisit će o tome koliko duboko generativna umjetna inteligencija postane integrirana u svakodnevne radne procese