‘;
Pitanje je bi li Žito išlo u IPO da je uspjelo preuzeti tri Fortenovine kompanije. I odmah odgovaramo – vjerojatno bi. Zapravo, čini se da je taj smjer bio zacrtan ponajprije zbog tih planova, ali sad kad su se u kompaniji zagrijali za tu ideju, mogli su komotno reći: ‘Zašto ne?‘
Nakon što se osječko Žito u vlasništvu Marka Pipunića potkraj prošle godine preoblikovalo iz društva s ograničenom odgovornošću u dioničko društvo, počela su nagađanja o izlasku kompanije na burzu, o čemu se pisalo u medijima. Iako smo još tada razgovarali s Pipunićem, nije bilo potvrde u vezi s tim, a ni mediji koji su objavili da kompanija ide u IPO nisu imali sigurnu potvrdu. Ipak, vrlo je izvjesno da će tako biti, što je novi smjer za Žito nakon neuspješnog preuzimanja Fortenovina poljoprivrednog biznisa.
Vjerojatno će taj neuspjeh ostati, barem neko vrijeme, Pipunićeva rana s obzirom na to da mu je, kako nam se činilo iz prijašnjih razgovora, bilo jako stalo do Belja, Vupika i PIK-a Vinkovci, ali još tada osjećalo se da je Podravka glavni favorit u toj utrci. Pitanje je pak bi li Žito išlo u IPO da je uspjelo preuzeti te tri Fortenovine kompanije. I odmah odgovaramo – vjerojatno bi. Zapravo, čini se da je taj smjer bio zacrtan ponajprije zbog tih planova, ali sad kad su se u kompaniji zagrijali za tu ideju, mogli su komotno reći: ‘Zašto ne?‘
Nema potvrde
Za sada, dakle, nema potvrde, pa nam samo ostaje da ponovimo ono što nam je rekla Sanda Kuhtić, voditeljica Korporativnih komunikacija Zagrebačke burze, kada je odgovarala na potencijalni IPO ING-GRAD-a: – Uvrštenje na Burzu samo je zadnji korak toga cjelokupnog procesa, odnosno dionice se na zahtjev kompanije uvrštavaju tek nakon uspješno provedenog IPO-a. Ako je sva dokumentacija koju budući izdavatelj podnese uredna, uvrštenje se odobrava vrlo brzo, za ne više od nekoliko dana.
Pokaže li se zaista da Žito ide u IPO, bit će to nova faza u razvoju kompanije, a nema sumnje da bi zainteresiranih moglo biti dosta. Možda čak i Pavao Vujnovac, koji sada daje smjer Fortenovi. Jer ipak je Žito grupa jedna od najjačih poljoprivredno-prerađivačkih kompanija u Hrvatskoj, štoviše, prema prihodima najveća. S 317,1 milijun eura i udjelom od 34,4 posto u ukupnom prihodu djelatnosti (923,3 milijuna eura) tržišni je lider, a prati je požeški Agronom sa 122,7 milijuna eura ili udjelom od 13,3 posto. Na trećem je mjestu Novi agrar iz Osijeka s 34,8 milijuna eura ili udjelom od 3,8 posto, a budući da je ta kompanija u stopostotnom vlasništvu Žita, tako taj prihod i udio dodatno povećava udio Žito grupe u djelatnosti. A kad već navodimo Agronom, koji je u vlasništvu češkog Agroferta, ta je kompanija stalno u potrazi za ulaganjima (čitaj: preuzimanjima) u regiji, pa nije isključeno da i u njemu rade na računici bi li im se isplatilo uložiti u Žito. Kao što ne treba ispustiti iz vida ni aktivnosti Mađara koji posljednjih desetak godina sve više ulažu u Slavoniju potaknuti, barem se nama tako čini, (i) političkim motivima.
Cijeli tekst s analizom poslovanja Žito grupe pročitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.