Točno prije deset godina američki Hrvat Alan Mate Orlić i njegova supruga Tijana, s tada trogodišnjom kćerkom Adrianom, preselili su iz New Yorka u Hrvatsku. On je doktorirao filozofiju i povijest umjetnosti, bio je slikar, radio u umjetničkoj galeriji, kao asistent u nastavi na sveučilištu, a jedno vrijeme i u građevini.
Nije mogao pronaći posao s kojim bi bio posve zadovoljan pa su odlučili poslovnu i životnu sreću potražiti u Dalmaciji odakle potječu njegovi roditelji. Ona je rođena u Zenici, fakultet je završila u Novom Sadu, a upoznali su se na ljetovanju u Vinišću pokraj Trogira. Ideja je bila kupiti brod i voziti turiste s fokusom na kulturu i muzeje, ali ih je stjecaj okolnosti doveo u Osijek gdje su osnovali tvrtku 'Tinker Labs'.
- Po završetku doktorata tražio sam posao i dobivao ponude za neke male fakultete u američkoj provinciji. Nije mi se dalo sa ženom i djetetom za malu plaću ići u neki mali gradić. Supruga je predložila da uzmemo franšizu za školu engleskog jezika Helen Doron, ali u Splitu su već imali franžizera pa nam je ponuđen Dubrovnik, Pula ili Osijek.
Izabrali smo Osijek jer tu imamo prijatelje koje smo upoznali na ljetovanju u Vinišću i koji su nam pomogli riješiti papirologiju, pronaći stan i prostor za školu– prisjeća se Alan, s jakom kombinacijom dalmatinskog izričaja obojenog američkim engleskim, ali i pokojim slavonskim izrazom.
Četiri godine su Osječane uspješno podučavali engleski i uz put razmišljali o vlastitom franžiznom sustavu obrazovanja i edukacije djece, a da to nije učenje jezika, kako bi ga mogli prodati Americi i ostatku svijeta. Željeli su osmisliti prostor u kojem bi djeca od četiri do 16 godina slobodno mogla istraživati, proučavati i postavljati pitanja o pojavama koja ih najviše zanimaju i time ispuniti urođenu znatiželju za ispitivanjem svijeta oko sebe.
- Od jednostavnijih do složenijih pojmova djecu zabavom, interaktivnim igrama i aktivnostima poučavamo kako mogu koristiti svoje ruke i um da bi stvorili i sagradili različite stvari. Ona jedanput tjedno dolaze u školu i uz pomoć stručnih edukatora rade eksperimente iz područja fizike, kemije, matematike, biologije, znanosti, tehnologije, umjetnosti, paleontologije ili inženjerstva.
Imamo 28 vlastitih udžbenika, nudimo cijeli spektar STEM edukacije kroz šest različitih, a usko povezanih programa. Primjerice, svaki tjedan djeca upoznaju drugu profesiju pa kad govorimo o elektroinženjeru, radimo četiri do pet pokusa vezanih uz struju – objašnjava Orlic naglašavajući kako su i roditelji i djeca program sjajno reagirali i kako se program pokazao izuzetno dobrim.
Cijena tečaje je od 300 do 350 kuna mjesečno, plus 400 kuna za udžbenike i ruksake.
U šest godina posao se franšizom proširio na 16 gradova širom Hrvatske, a škole su otvorene i u Srbiji (Beograd), BiH (Doboj), Sjevernoj Makedoniji (Skopje, Strumica i Radoviš). Ove godine u planu je Italija i Mađarska, sljedeće Slovenija, Njemačka i Poljska, a dugoročno cijela Europa i Amerika.
Ne žele se prebrzo širiti, ali potencijali su veliki. U Hrvatskoj planiraju ukupno 30 škola, a svakoj od zemalja, ovisno o broju stanovnika, mogu imati po 20 franšizera, a svako od njih i po 50 škola.
- Radio sam po američkom principu startupa na iskustvu prijatelja iz Amerike koji je na početku imao četiri zaposlena, a sada ima nekoliko tisuća.
U startu sam imao ideju da to bude isključivo franšiza. Imao sam sreću što sam već tada upoznao momka iz Vinkovca, pravog biznismena, koji je isto držao Helen Doron školu. Prepoznao je potencijal i ostvario škole Vinkovcima, Zagrebu, Rijeci, Našicama, Slavonskom Brodu i Varaždinu – govori naš sugovornik i objašnjava razliku američkog i hrvatskog poimanja startupa.
- U Hrvatskoj za svaki početak kažu startup, ali startup je, zapravo, kad imaš originalnu ideju, nešto unikatno, kad želiš napraviti nešto drugačije, a treba ti novac da to pokreneš, a ne zna se hoće li uspjeti na tržištu ili neće. Imao sam financijske mogućnosti zahvaljujući roditeljima, braći, prijateljima i poznanicima te bankama i potpori za inovacije Ministarstvo gospodarstva.
Na kraju smo u posao uložili 500 tisuća eura. Da sam istu stvar pokrenuo u Americi samo za najam plaćao bih 40 tisuća dolara, a za cijeli posao i čitav milijun. No, Amerika je ciljana destinacija za ovakve poslove, ali traži puno posla da bi se ušlo na to tržište. Tamo samo za papire, da kažeš da imaš franšizu, treba 50 tisuća dolara – tvrdi Alan.
Osim već spomenutih gradova franšiza trenutačno ima obrazovne centre u Našicama, Požegi, Bjelovaru, Koprivnici, Čakovcu, Ivancu, Đakovu, Splitu i Rovinju.
Prošlu poslovnu godinu naš sugovornik ocjenjuje dobrom. Prihod je bio dva milijuna kuna, bilo je i profita, a ove godine to bi se moglo udvostručiti.
Za idejni projekt i franšizno poslovanje Tinker Labs je u travnju nagrađen dvama priznanjima, državnom nagradom tehničke kulture 'Faust Vrančić' za popularizaciju znanosti i inovativnog rada, koju dodjeljuje Ministarstvo znanosti i obrazovanja te jedinstvenu franšiznu nagradu na hrvatskom i regionalnom tržištu – 'Franšiza godine 2021.', u organizaciji poslovnog radija Poslovni FM, Brending Akademije i Hrvatske udruge za franšizno poslovanje FIP, koju su dobili kao najbrže rastuća hrvatska franšiza na regionalnom tržištu.