Ministarstvo unutarnjih poslova u 2024. godini evidentiralo je 2397 kaznenih djela krađe iz trgovina. Usporedbe radi, u 11 mjeseci 2023. godine zabilježeno je 1867 kaznenih djela krađe iz trgovina, dok je u istom razdoblju 2022. godine evidentirano 1638 takvih kaznenih djela. Podaci su to koji ukazuju na porast slučajeva krađa u trgovinama u Hrvatskoj, i to u trenutku kada nezadovoljstvo porastom cijena i padom standarda građana iz dana u dan raste.
O tomu svjedoči i nedavni niz bojkota trgovina, ali i pekarnica, benzinskih postaja i shopping centara, čime su potrošači nastojali odaslati poruku negodovanja. Najjača je poruka, naravno, manja potrošnja, a tko je krivac za rast cijena tjednima se raspravljalo u medijima, pa i u Lideru. No tužna je činjenica da se pojedinci zbog nezadovoljstva odlučuju na lopovluk. Doduše, prema podacima MUP-a, u siječnju 2025. godine evidentirano je 184 ovih kaznenih djela, što je za dva kaznena djela manje nego u siječnju 2024. godine. Međutim, u razgovoru s trgovcima doznajemo da je situacija mnogo kompliciranija.
Krađe su neminovne
Što o tomu svemu kažu trgovci odlučili smo provjeriti s nekoliko vodećih trgovačkih lanaca. U prošloj godini povećan broj krađa zamijetili su u dm-u.
– S obzirom na kategorije proizvoda koje nudimo u prodavaonicama dm-a, najčešće se otuđuju proizvodi veće prodajne vrijednosti kao što su na primjer parfemi, nakit i proizvodi dekorativne kozmetike – kaže Ivan Horvat, voditelj marketinga i korporativnih komunikacija dm-a za regiju Adria.
Napominje i da svaku krađu koja se dogodi u dm-u prijavljuju nadležnoj policijskoj upravi, a zaposlenike educiraju kako postupati u takvim slučajevima.
Da su krađe, nažalost, neizostavan dio poslovanja svakog trgovačkog lanca potvrđuju i iz Konzuma, iako oni ne bilježe njihov povećan broj. Ipak, kažu da su krađama podložne različite kategorije proizvoda, unatoč tomu što ulažu značajna sredstva u zaštitu kupaca, zaposlenika, prodajnih mjesta i svih kategorija prodajnih artikala.
Ni u Lidlovim trgovinama u Hrvatskoj generalno nije zabilježen porast krađe proizvoda u prošloj godini, kao ni u Kauflandu, gdje također koriste niz sigurnosnih mehanizama poput zaštitarskih službi, videonadzornih sustava te elektronske i mehaničke zaštite.
Zabrinjavajući porast nasilja
Isto govore i iz Stundenca, ali u tom trgovačkom lancu primjećuju više slučajeva nasilnih krađa.
– U trgovinama Studenca nismo zabilježili veći broj djela koje Kazneni zakon klasificira kao krađe te ne primjećujemo trend porasta takvih kaznenih djela u proteklih godinu dana. Kada govorimo o evidentiranim krađama koje su počinili oportuni počinitelji, u Studencu se najčešće kradu prehrambeni artikli, dok su kod ciljanih krađa najzastupljeniji suhomesnati proizvodi. Materijalna šteta varira kod svakog pojedinog slučaja. No, primijetili smo učestalije počinjenje kaznenih djela s elementima nasilja kao što su razbojničke krađe, razbojništva, prijetnje i nametljivo ponašanje – kažu u Studencu, poručujući da zbog toga uvode dodatne mjere sigurnosti u trgovine.
Lider iz neslužbenih izvora doznaje da su takvi incidenti u trgovinama zapravo česti. Najčešće se radi o ponavljačima tih kaznenih djela, čiji se ulazak u trgovinu ne smije zabraniti niti nakon više krađa, a najugroženije su male trgovine. Velik je problem i što zbog nezadovoljnih, ponekad i nasilnih kupaca ispaštaju zaposlenici. Uz to trgovci pokrivaju gubitak ukradene robe i PDV, kao i troškove suđenja u slučaju podizanja tužbe protiv počinitelja. Najčešće su krađe do 132,72 eura (odnosno nekadašnjih 1000 kuna) za koje nema progona po službenoj dužnosti, a sudovi za takva djela izriču samo uvjetne presude.
Iz svih navedenih razloga dobro bi došle izmjene Kaznenoga zakona koji se tiču krađa u trgovinama, jer pravo je pitanje čija se prava njegovim odredbama zapravo štite.