Većinu protekloga tjedna na svjetskim burzama nastavljene su oštre rasprodaje dionica tehnološkog sektora, no njihove tjedne gubitke ublažio je oporavak cijena dionica u petak zahvaljujući najnovijem podatku o inflaciji u SAD-u, koji je ojačao nade investitora da bi Fed ipak mogao u rujnu sniziti kamatne stope.
Na kraju vrlo volatilnog tjedna na Wall Streetu, Dow Jones indeks ojačao je 0,8 posto, na 40.589 bodova, ostvarivši rast četvrti tjedan zaredom, što je njegov najdulji pozitivni niz od svibnja. Istodobno, S&P 500 je završio tjedan u minusu od 0,8 posto, na 5.459 bodova, a Nasdaq od 2,1 posto, na 17.357 bodova, čime su po prvi put od travnja zabilježili pad drugi tjedan zaredom.
Ulagači su i protekloga tjedna nastavili usmjeravati kapital prema cikličkim dionicama i dionicama manjih kompanija, tako da je indeks Russell 2000 porastao za 11,5 posto, ostvarivši dobitak treći uzastopni tjedan, što je najdulje razdoblje njegova rasta od kolovoza 2022.
Istodobno, tehnološke dionice su i dalje bile su pod pritiskom prodaja veći dio tjedna, iako su se u petak cijene dionica najvećih tehnoloških kompanija poput Microsofta i Amazona ponešto oporavile, po objavi najnovijeg podatka o inflaciji, koji je potaknuo nade ulagača da bi Fed mogao ipak u rujnu početi snižavati kamatne stope u SAD-u.
Objavljeno je, naime, da je indeks izdataka za osobnu potrošnju u lipnju porastao na godišnjoj razini za 2,5 posto, što je u skladu s očekivanjima ekonomista te nešto manje nego u svibnju kada je porastao za 2,6 posto.
Fed bi svoj sljedeći sastanak o monetarnoj politici trebao održati idućega tjedna, no tržišta procjenjuju da su šanse da već tada počne snižavati kamatne stope svega pet posto, ali nadaju se da će to učiniti na zasjedanju u rujnu.
- Oporavak tržišta u petak proizlazi iz kombinacije osjećaja preprodanosti dionica, izvješća o BDP-u koje je bilo iznad očekivanja i stajališta da će Fed početi snižavati stope zbog ekonomske otpornosti. Benigno izvješće o inflaciji mjerenoj izdacima za osobnu potrošnju pomoglo je da se tržište povuče s ruba - ocjenjuje Sam Stovall iz CFRA Researcha.
Američko gospodarstvo ubrzalo je rast u drugom kvartalu, ojačavši za 3,1 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, nakon rasta od 2,9 posto u prvom kvartalu, pokazalo je izvješće američkog ministarstva trgovine.
Na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski Ftse indeks završio je tjedan na 8.285 bodova ili 1,6 posto u plusu, frankfurtski DAX na 18.417 bodova ili 1,35 posto u plusu, dok je pariški CAC oslabio 0,23 posto, na 7.517 bodova.
Europske burze na početku tjedna u zelenome
Na europskim burzama u ponedjeljak prijepodne većina najvažnijih indeksa je u plusu, ponajviše zahvaljujući rastu cijena dionica naftnih kompanija jer su ojačale cijene nafte uslijed straha od širenja sukoba na Bliskom istoku, a rast podupiru i dobri poslovni rezultati kompanija.
Paneuropski indeks STOXX 600 bio je oko 9,30 sati u plusu 0,4 posto. Pritom su najviše poskupjele dionice naftnih i plinskih kompanija, u prosjeku za 1,3 posto, jer su cijene sirove nafte poskočile nakon raketnog udara na Golansku visoravan pod izraelskom okupacijom.
Istodobno, londonski Ftse indeks porastao je 0,63 posto, na 8.338 bodova, a frankfurtski DAX za 0,34 posto, na 18.478 bodova, dok je pariški CAC oslabio 0,16 posto, na 7.505 bodova.
Među pojedinačnim dionicama, najveća dobitnica je dionica Philipsa, sa skokom cijene za 8,6 posto, nakon što je taj nizozemski proizvođač medicinskih uređaja izvijestio o tromjesečnim rezultatima koji su nadmašili očekivanja, potaknuti većom zaradom i provedbom programa restrukturiranja.
Poskupjele su znatno i dionice njemačkog Mercka, za 3,6 posto nakon što je tvrtka povisila svoje prognoze temeljem dobrih operativnih rezultata u poslovnim jedinicama za zdravstvo i elektroniku.
Najveća gubitnica, pak, bila je dionica Heinekena, s padom cijene za 6 posto, nakon što je taj nizozemski pivar izvijestio o polugodišnjoj operativnoj dobiti ispod očekivanja analitičara.
Rast azijskih burzi uoči zasjedanja tri velike središnje banke
Na azijskim burzama cijene dionica snažno su porasle na početku tjedna u kojem se očekuje intenzivna objava poslovnih rezultata i zasjedanje tri velike središnje banke, pri čemu bi američka i britanska mogle naznačiti da će uskoro početi smanjivati kamatne stope, a japanska to i učiniti.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica jutros je oko 5,30 sati bio u plusu 0,4 posto, nakon pada za dva posto u prošlome tjednu.
Izgledi za rastom kamata u Japanu spustili su tokijski Nikkei indeks prošloga tjedna za čak šest posto, dok je jen uzletio prema dolaru za više od tri posto. Jutros je Nikkei u plusu 2,2 posto.
Istodobno, južnokorejski Kospi ojačao je 1,26 posto, hongkonški HSI 1,8 posto, a australski ASX 0,8 posto.
Investitori ugrađuju u cijene dionica popuštanje američkih kamatnih stoa za četvrtinu postotnog boda, a neki procjenjuju i da postoje šanse za njihovo smanjivanje i za pola posto, odnosno ukupno 68 baznih bodova do Božića.
- Fedovo Vijeće za otvorene operacije na tržištu vjerojatno će ovoga tjedna zadržati kamatne stope na postojećoj razini ali će revidirati svoju izjavu kako bi naznačilo da je njihovo smanjivanje vjerojatno na zasjedanju u rujnu - ističu analitičari Goldman Sachsa.
I Bank of Japan zasjeda u srijedu, a tržišta očekuju sa 70 posto šanse da će kamatne stope porasti za 10 postotnih bodova, na 0,2 posto, a neki očekuju i za 15 baznih bodova. Investitori su manje sigurni hoće li Bank of England na svom zasjedanju u četvrtak popuštati monetarnu politiku, pri čemu se šanse da ih smanji na 5 posto kreću oko 51 posto.
Eskalacija nasilja na Bliskom istoku jača jen i cijene nafte
Na valutnim tržištima dolarov indeks koji mjeri izvedbu američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, oslabio je jutros 0,19 posto, na 104,17 bodova.
Pritom je tečaj jena ojačao za 0,17 posto prema dolaru te dolar tako stoji 153,5 jena, budući da je eskalacija nasilja na Bliskom istoku potaknula potražnju za ulaganjem u sigurniju imovinu, a to je i japanski jen.
Tečaj eura, pak, porastao je 0,12 posto prema dolaru, na 1,0868 dolara.
Na naftnim tržištima cijene barela blago su ojačale zbog straha od moguće eskalacije nasilja na Bliskom istoku nakon raketnog udara na Golansku visoravan kojaje pod izraelskom okupacijom, pri čemu Izraeć i SAD krive libanonsku naoružanu skupinu Hezbollah.
Barel Brenta poskupio je četiri centa, na 81,17 dolara, a američkog WTI-ja je oslabio 7 centi, na 77,09 dolara.