Nepovjerenje prema američkim obveznicama raste, prinosi rastu, a cijena zlata dostiže nove rekorde i trenutno je iznad 3200 dolara po unci
Trumpovo povuci-potegni oko carina i objavljeni podaci o inflaciji u SAD-u stabilizirali su makro raspoloženje i koliko-toliko utjecali na volatilnost svih tržišta, pa tako i onih robnih. Uistinu, trenutno je svijet oko nas vrlo neizvjestan. Svaki dan možemo očekivati nešto novo. Nije ni čudo da u takvim uvjetima ključni pokazatelji jedan dan padaju, drugi se oporavljaju. Svaki se dan analizira što se dogodilo i što će se događati. Od ekstaze do očaja i natrag u jedan ili dva dana, pa sve ispočetka. Kako se trenutno čini, američko-kineske trgovinske napetosti bit će u središtu pozornosti ovog tjedna, a sve skupa uoči odluke ECB-a o eventualnoj promjeni kamatnih stopa u četvrtak i u kontekstu nadolazećih uskrsnih praznika (što znači da će burze i tržišta raditi kraće od uobičajenog tjedna).
Trump smatra da SAD može nadživjeti Kinu u ovom trgovinskom ratu i da je pitanje vremena kada će Kina na neki način posustati. Ipak, napetosti između SAD-a i Kine potrajat će još dugo, jer Kina na sve ovo gleda kao na borbu za svoju globalnu moć. Međutim, koliko američkih proizvoda može proći kroz Hong Kong da izbjegne kineske carine?
Plan SAD-a da kroz devalvaciju dolara devalvira dug funkcionira, a paralelno postiže i drugi cilj, a to je favorizirati izvoz SAD-a. Dolar je u odnosu na euro na razini od oko 1,14, a tehnički cilj sada je 1,20, što je nedvosmislen faktor pada. Ali postoji problem i kontraindikacija: nepovjerenje prema američkim obveznicama raste, prinosi rastu, a terminska cijena zlata dostiže nove rekorde i trenutno je iznad 3200 dolara po unci.
VIX, indeks straha, porastao je za više od 20 posto, dok su plin i nafta znatno izgubili. Rastu strahovi da bi Kina, kao najveći imatelj američkih obveznica, mogla rasteretiti dio svog portfelja zbog eskalacije trgovinskih napetosti sa SAD-om. Izlazak ulagača iz imovine SAD-a pogađa ne samo državne obveznice, već i dolar, koji se desetljećima smatra ultimativnim sigurnim utočištem. SAD imaju povijesnu priliku pomoći u obnovi monetarnog integriteta izdavanjem zlatom potpomognutog i drugog decentraliziranog instrumenta trezora. Ali vrijeme ističe.
Cijene nafte pale, cijene plina stabilne
Na svjetskim su tržištima cijene nafte pale i drugi tjedan zaredom, nakon što su tjedan dana prije potonule više od 10 posto. Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošloga tjedna 1,3 posto, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,8 posto. Ono što je najvažnije, terminska je cijena na razini nešto iznad 60 $/bbl. Glavni pokretač na tržištu je strah od carinskog rata između SAD-a i Kine, kao i najava OPEC-a o povećanju proizvodnje.
Pad cijene nafte je zaustavljen nakon što je sredinom tjedna Trump odlučio na 90 dana odgoditi primjenu dodatnih recipročnih carina svim zemljama, osim Kini. Analitičari procjenjuju da će carinski rat dvaju najvećih svjetskih gospodarstava smanjiti obujam svjetske trgovine i zakočiti rast gospodarstva i potražnje za naftom. Kina je najveći svjetski uvoznik nafte. Krajem 2024. kupila je 553,4 milijuna tona nafte, 1,9 posto manje nego 2023. Od toga je od Rusije kupila 108,5 milijuna tona, od Saudijske Arabije 78,64 milijuna tona, a od SAD-a 11 milijuna tona. Povrh toga, unatoč očekivanjima o smanjenju potražnje, vodeći proizvođači nafte planiraju na tržište plasirati znatno više barela. Saudijska Arabija, Rusija, Irak, UAE, Kuvajt, Kazahstan, Alžir i Oman povećat će u svibnju proizvodnju za 411 tisuća barela dnevno.
Samo zato što su cijene nafte pale 20 posto, na 4-godišnji minimum otkako je Trump stigao u Bijelu kuću ne znači da je cijena nafte povoljna. Međutim, to znači da je jeftina. Ali ono što je jeftino moglo bi postati jeftinije. Upravo sada, tržište je ugradilo u terminsku cijenu usporavanje gospodarstva i OPEC+ proizvodnju veću nego što se očekivalo. Ali trgovci naftom još nisu u cijenu nafte ugradili moguću recesiju u SAD-u, a kamoli u Kini, niti puni cijenovni rat koji je potaknula Saudijska Arabija, kao ni kombinaciju navedenih faktora i rizika. Ako se ti rizici materijaliziraju, cijena nafte lako može pasti ispod 50 $/bbl, a možda čak i ispod 40 $/bbl. Padne li cijena nafte na te razine, može li ostati na tim razinama dulje razdoblje, mjereno godinama, a ne mjesecima? Odgovor je gotovo sigurno "ne" jer će se ponuda i potražnja brzo ponovno uspostaviti u ravnoteži na tim razinama. A to otvara mogućnosti za razne investitore, koji su spremni na čak i na značajnije, ali privremene gubitke u odnosu na tržišne cijene, da ulaze u forward pozicije za isporuku nafte za nekoliko godina u budućnost. Zadnjih godinu-dvije, pogled na naftu je bearish, ali nije isti odnos rizika i nagrade kad je cijena barela 60 $ i kad je cijena bila blizu 100 $ krajem 2023.
Terminske cijene europskog prirodnog plina TTF stabilizirale su se trenutno oko razine od 34 €/MWh, nakon pada od 8 posto prošli tjedan, na najnižu razinu u zadnjih sedam mjeseci. Blagi oporavak slijedi širi tržišni optimizam nakon što je SAD privremeno izuzeo neke kineske uvozne proizvode povezane s tehnologijom od carina, ublažavajući zabrinutost zbog recesije koja je pritiskala cijene plina. U međuvremenu, očekuje se da će blaže i vjetrovitije vrijeme diljem Europe potaknuti ubrizgavanje plina u skladišta i smanjiti potražnju iz energetskog sektora. Europska skladišta ostaju relativno nisko popunjena, tek nešto više od 35 posto popunjena nakon zime. Što se tiče politike, države EU-a složile su se dopustiti fleksibilnost u pravilima skladišta plina, dopuštajući zemljama da padnu 10 postotnih bodova ispod cilja od 90 posto popunjenosti skladišta ako su tržišni uvjeti teški.
Agro robe u crvenom
Prošlog tjedna, na CBOT-u je porasla cijena pšenice za 5 posto, kukuruza i sojinog ulja za 6,5 posto, soje za 6,7 posto. Istovremeno, u Europi su cijene pšenice pale 1,7 posto, a kukuruza 0,7 posto. Ipak, novi tjedan sve kulture započinju u crvenom, s obje strane Atlantika. Fondovi su i dalje short ukupno gledajući (iznimka je jedino kukuruz i sojino ulje gdje imaju long poziciju). Posebno je short pozicija pšenice – ukupno 36,3 milijuna tona. Svakako nešto što treba pratiti.
Prošlotjedno USDA-a izvješće nije imalo neki utjecaj na tržište. Ionako smo u periodu kada na burzama cijene ne pokreću fundamenti, već dolar. Procijenjene svjetske zalihe na kraju sezone uglavnom su na razinama očekivanja tržišta. Pšenica 261 milijun tona, kukuruz 288 milijuna tona i soja 123 milijuna tona. U Brazilu Conab procjenjuje drugu žetvu kukuruza na 95,5 milijuna tona, 6 posto više nego u 2024. U Ukrajini Argus procjenjuje žetvu pšenice na 23,7 milijuna tona, 6 posto više nego prošle godine i najviše u zadnje 4 godine. APK pak u Ukrajini procjenjuje žetvu žitarica na 57,5 milijuna tona, 8 posto više nego u 2024. Kukuruz pri tome bilježi najbolje rezultate s porastom od 18 posto, na 29,2 milijuna tona proizvodnje.
Cijene bakra porasle
Terminske cijene bakra, nakon oštrog pada, porasle su sredinom prošlog tjedna nakon što se pojavio optimizam kod investitora na bazi pojedinih Trumpovih izjava, kao što je izuzeće pojedinih proizvoda od carina. Kinesko ministarstvo trgovine pozdravilo je izuzeća kao ‘mali korak‘, istovremeno pozivajući SAD da u potpunosti ukine širi porez od 145 posto na kinesku robu.
U međuvremenu, ulagači pažljivo prate nadolazeće trgovinske pregovore između SAD-a i ključnih partnera ovog tjedna, uključujući Japan, Indiju i Južnu Koreju. Cijene bakra također su dobile podršku zbog očekivanja da bi SAD ipak mogao nametnuti carine za metale zbog nacionalne sigurnosti. Ovo je povećalo premiju američkih futuresa bakra u odnosu na usporedive ugovore Londonske burze metala, budući da potencijalne trgovinske prepreke prijete opteretiti ionako ograničene američke kapacitete za taljenje bakra.