Lani je u Hrvatskoj poslovalo čak 248 franšiznih sustava na 4500 lokacija, a od ukupnog broja franšiza 29 posto su hrvatske, kako piše u prvom izvještaju o franšiznom poslovnom sektoru ‘Croatia Franchise Report 2023.‘ Hrvatske udruge za franšizno poslovanje. Ti brojevi govore da u Hrvatskoj kaskamo za franšiznim poslovanjem u odnosu na druge zemlje, pogotovo one bogatije, ali pravo je pitanje koliko je franšiza inače popularna u Hrvatskoj.
Imamo mi i svoje perjanice, među njima su Tinker Labs, Surf‘n‘Fries, Fast Review, Muzej iluzija, Carwiz… Prema analizi franšiznog sektora Hrvatske udruge za franšizno poslovanje u našoj je zemlji on dinamičan zbog znatnog boja brendova koji ulaze i izlaze s tržišta.
Domaći zaostaci
Budući da je naše franšizno tržište malo, ulazak i izlazak lako se uoče za razliku od velikih tržišta. Kako je objavljeno u publikaciji, najviše je franšiza prošle godine bilo u Španjolskoj (1375), Italiji (1000) i Njemačkoj (994), a Hrvatska (248) može se mjeriti s Mađarskom (300) i, recimo, Irskom (300). Međutim, udio domaćih franšiza u dvije potonje zemlje veći je nego u Hrvatskoj (29 posto), pa je tako u Mađarskoj 70 posto, a u Irskoj 44 posto. I u broju zaposlenih u sektoru Hrvatska (20 tisuća) zaostaje za Španjolskom (303.595), Italijom (200 tisuća), Njemačkom (750 tisuća), Mađarskom (100 tisuća) i Irskom (40 tisuća).
U publikaciji se dalje kaže da su se mnogi poduzetnici u proteklih dvadeset godina okušali u franšiznom poslovanju, ali bili su suočeni s izazovima poput nedostatka specifičnog znanja, neispunjenih očekivanja ili nedovoljne posvećenosti. Prema trenutačnim saznanjima, više od 80 franšiznih brendova je u posljednjih dvadeset godina napustilo hrvatsko tržište. Među zvučnijim primjerima su poznate marke poput Marks and Spencera, Sephore, Dr. Vinyla, Southern Fried Chickena, Vapiana i Hootersa. Primjeri poput Subwaya i Costa Coffeea upućuju na to da čak i globalno uspješni franšizni lanci mogu doživjeti teškoće, bilo zbog pogrešnog izbora primatelja franšize, precjenjivanja potencijala tržišta bilo zbog nedostatka prilagodbe modela lokalnim specifičnostima.
Ravnomjerna podjela
Gotovo polovica franšiza u Hrvatskoj otpada na sektor mode, odnosno, udio mu je 43 posto. Slijedi ga sektor hrane i pića s udjelom od 12 posto, što govori o rastućoj popularnosti franšiza hrane i pića, kako ističu u publikaciji Hrvatske udruge za franšizno poslovanje. Edukacija, koja uključuje različite oblike učenja, poput dječjih radionica, škola stranih jezika i sličnih programa, zauzima važno mjesto s osam posto udjela, što nam govori o rastućoj potražnji za obrazovnim uslugama u zemlji. Sektor prijevoza, uključujući rent-a-car i taksi-usluge, drži solidnih šest posto tržišta, a wellness, ljepota i zdravstvo zauzimaju pet posto, odražavajući trendove u zdravstvenoj svijesti i osobnoj njezi.
Zanimljivo je da se tržište franšiza u Hrvatskoj ravnomjerno dijeli između uslužnog sektora i maloprodaje, s po pedeset posto udjela. Ta ravnoteža pokazuje, kaže se u publikaciji, da su i uslužne djelatnosti i maloprodaja jednako važne za dinamičan razvoj franšiznog tržišta u zemlji.
Naveli smo pet naših franšiznih perjanica, od kojih smo s nekim uspjeli kontaktirati. Tako nam Alan Mate Orlić, osnivač i direktor Tinker Labsa, koji se bavi tečajevima namijenjenim djeci od tri do 12 godina, govori da je franšiza započela svoj put u Hrvatskoj u Osijeku 2016. godine. Osim u Hrvatskoj, sada posluju i u Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Mađarskoj, Sloveniji i Makedoniji. U Srbiji je 38 centara, u Crnoj Gori tri, u Makedoniji četiri, a u Mađarskoj sedam. Ne računajući Srbiju, znatan broj je u Bosni i Hercegovini (18), a ove je godine otvoren prvi i u Sloveniji. Ukupno ih je 71 u regiji, ne računajući Hrvatsku, u kojoj je sada 50 centara.
Poslovni model
Orlić napominje da franšizno poslovanje može biti vrlo uspješan poslovni model, ali i upozorava na brojne teškoće s kojima se franšizeri, kao i davatelji franšize, mogu suočiti. Ti izazovi mogu uključivati pravne, kulturne, tržišne i operativne aspekte.
– Primjerice, regulacije i licenciranje u inozemstvu, jer u svakoj zemlji mogu postojati različite pravne prepreke, posebice u vezi s radnim zakonima, zaštitom intelektualnog vlasništva i poreznim pravilima. Iako je koncept Tinker Labsa univerzalan s obzirom na to da je riječ o STEAM edukaciji za djecu, lokalizacija sadržaja može biti izazovna. Pogotovo pripremiti sve materijale i operativni sadržaj na druge jezike. Također, metode koje funkcioniraju u jednoj zemlji možda neće biti primjenjive ili popularne u drugoj zbog razlika upravnog i obrazovnog sustava, jezika i kulturnih očekivanja. U Hrvatskoj tržište edukacijskih franšiza, posebno STEAM obrazovanja, možda nije toliko razvijeno, što je i prednost i izazov, iako postoji potencijalna konkurencija lokalnih obrazovnih institucija ili sličnih centara za učenje. No do sada nismo nailazili na ozbiljne probleme i teškoće u razvijanju franšize – napominje Orlić.Planovi ekspanzije
Lani su kompanijski prihodi iznosili 564,5 tisuća eura, a gledajući samo one od franšize, dosegli su 143,9 tisuća eura, od čega u Hrvatskoj 79 tisuća eura. Orlić ističe da je zadovoljan poslovanjem i u ovoj godini, s tim da je plan nastaviti širenje franšize na području Europe, ali i na drugim kontinentima. Najprije bi to trebalo biti u Kanadi. Kaže da je moć franšiznog modela u tome što se prihodi mogu duplirati godinu uz godinu. Zato još ulažu u operativne sustave koji omogućuju lakšu primjenu načela ‘ključ u ruke‘ na novim tržištima. Nada se da će ulaganje u te sustave omogućiti eksponencijalni rast u idućih nekoliko godina i postavit Tinker Labs kao lidera u izvanškolskoj STEAM edukaciji za djecu u svijetu.
– Konkretan plan za ovu godinu, pa čak i sljedeću, jest prodaja franšiza u državama u kojima se već nalazimo kako bismo dodatno učvrstili tamošnje pozicije, a onda naravno prodaja franšize i otvaranje prve škole u Kanadi. Nakon toga moguća je ekspanzija na veća europska tržišta kao što su Njemačka, Austrija, Poljska, Italija, Španjolska, Francuska, Engleska itd. Važnije nam je od mogućeg prihoda identificirati i privući prave partnere, franšizere koji su motivirani, financijski stabilni i imaju iskustva u obrazovanju ili vođenju poslovanja – objašnjava Orlić.
Dobitna kombinacija
Denis Polić, suosnivač i direktor SNF-a Adria (Andrija Čolak je drugi osnivač i direktor), priča nam da Surf‘n‘Fries trenutačno ima franšize u 11 zemalja svijeta. Osim u Hrvatskoj, franšize su u Njemačkoj, JAR-u, Irskoj, Engleskoj, Sloveniji, Egiptu, Saudijskoj Arabiji, Rumunjskoj i Kuvajtu, na 51 lokaciji. U Hrvatskoj posluje nekoliko njihovih franšizera na 21 lokaciji, a svi su na obalnom području. Polić napominje da su se te lokacije pokazale kao dobitna kombinacija za sve njihove franšizere, što pokazuju i sve bolji rezultati. I on kao jedan od većih problema ističe nedovoljnu educiranost o poslovanju franšiza i o prednostima pristupanja takvom sustavu. Kaže da mnogi potencijalni partneri ne razumiju u potpunosti kako franšizni model funkcionira i koliko im on može olakšati ulazak na tržište. Franšiza, dodaje, nudi provjeren poslovni model, podršku u vođenju poslovanja, marketingu i logistici, ali često nailaze na skepsu ili strah poduzetnika.
Prošla godina bila je vrlo uspješna za Surf‘n‘Fries unatoč globalnim izazovima. Prihodi su rasli za 15 posto, a iako nije rekao kolika je bila neto dobit, ostvarena je ‘u skladu s očekivanjima‘. I ove su godine prihodi nastavili rasti zahvaljujući širenju na nova tržišta i inovacijama u ponudi, a plan uključuje daljnje širenje franšiza u regiji i jačanje prisutnosti na postojećim tržištima.
– U sljedećih pet godina planiramo na području Hrvatske doći do pedeset aktivnih franšiznih jedinica. Za taj korak imamo sve spremno: brend, znanje, potporu, recepture, distributivne kanale, opremu i, što je najvažnije, iskustvo. Samo nam trebaju novi franšizeri koji su spremni krenuti u poduzetničke vode i iskoristiti prednosti provjerena poslovnog modela. Što se tiče inozemnih tržišta, upravo smo ovih dana potpisali ugovor za širenje franšize u Portugal, što je za nas veliki korak naprijed. Osim toga, u planu je ponovno uspostavljanje poslovanja na tržištu Ujedinjenih Arapskih Emirata te, naravno, kontinuirani rad na jačanju i rastu postojećih tržišta – nabraja Polić.Diverzifikacija tržišta
Taj plan za širenje franšize, objašnjava, temelji se na diverzifikaciji tržišta i ulasku na nova, brzorastuća tržišta. Trenutačno istražuju potencijale u Aziji i Sjevernoj Americi, a u planu je i uvođenje novih koncepata proizvoda te dodatna digitalizacija poslovanja kako bi se osigurala što efikasnija franšizna mreža u idućim godinama.
Petar Aračić, osnivač Fast Reviewa, aplikacije specijalizirane za skupljanje recenzija i ocjena usluga, ističe da imaju 18 franšiza u isto toliko zemalja, a jedna je u Hrvatskoj. Lani su uprihodovali 412 tisuća eura, a neto dobit bila je 205 tisuća eura, ali Aračić napominje da je riječ samo o kompanijama u Hrvatskoj i Srbiji koje su vlasnice brenda. Tu ne ubraja franšize, koje su poslovale mnogo bolje, odnosni imale su mnogo veću neto dobit.– Planiramo uskoro potpisati franšize za Mauricijus, Veliku Britaniju, Crnu Goru, Austriju i Italiju. U sljedećoj godini želimo početi prodavati franšize u Sjevernoj, ali i Južnoj Americi, a sjedište kompanije Fast Review uskoro ćemo prebaciti u Rijad i odande krenuti u osvajanje Azije – najavljuje Aračić.
Iz Muzeja iluzija i Carwiza nismo dobili odgovor, ali, nema sumnje, ako se preskoče sve zapreke, pogotovo svlada znanje o franšizama, taj oblik poslovanja ima potencijal.