Hrvatska je na globalnoj ljestvici indeksa percepcije korupcije pala s 57. na 63. mjesto, objavljeno je u izvješću Transparency Internationala za 2024. godinu. Od zemalja članica Europske unije lošije su Malta, Rumunjska, Bugarska i Mađarska.
U godišnjem izvješću TI-ja indeks percepcije korupcije (CPI) za Hrvatsku iznosi 47 od 100, što su tri boda manje nego godinu dana ranije. CPI mjeri percepciju korupcije u javnom sektoru svake zemlje, a manji indeks znači veću percepciju korupcije.
Od zemalja članica Europske unije, lošiji indeks od Hrvatske imaju Malta i Rumunjska (po 46), Bugarska (43) i Mađarska (41).
Hrvatska je u prethodna dva izvješća imala indeks 50.
Komentirajući novo izvješće TI-ja, antikorupcijski stručnjak Zorislav Antun Petrović kaže da je teško očekivati ikakve pozitivne pomake kad se ne unapređuju propisi, što je i glavni razlog ovakvoj ocjeni.
- Trebalo bi nas brinuti što smo među najlošije ocijenjenim članicama EU-a - smatra Petrović.
Prosjek članica Europske unije je 64, tako da Hrvatska zaostaje za 17 bodova.
Što se pak država iz susjedstva tiče, od Hrvatske je bolja jedino Slovenija sa 60 bodova na 36. mjestu. Crna Gora je tik do Hrvatske s 46 bodova te dijeli 65. mjesto s Rumunjskom. Srbija je na 105. mjestu s 36 bodova, a Bosna i Hercegovina na 114. s 33 boda.
Na vrhu ljestvice su Danska (90 bodova), Finska (88 bodova), Singapur (84), Novi Zeland (83) te Luksemburg, Norveška i Švicarska s 81 bodom.
Korupcija ugrožava borbu protiv klimatskih promjena
Dva najveća izazova za čovječanstvo, korupcija i klimatska kriza, čvrsto su povezana, piše Transparency International.
- Dok se milijarde ljudi diljem svijeta svakodnevno suočavaju s posljedicama klimatskih promjena, resursi za prilagodbu i ublažavanje su nažalost i dalje neadekvatni. Korupcija povećava te izazove te predstavlja dodatne prijetnje za ranjive zajednice - pišu.
Manjak transparentnosti povećava rizik da se sredstva namijenjena za borbu protiv klimatskih promjena zloupotrijebe ili pronevjere, smatra nevladina organizacija.
- Dok korupcija raste veličinom i kompleksnošću, preko dvije trećine zemalja sada imaju lošiji rezultat od sredine CPI-a. Korupcija utječe na milijarde ljudi diljem svijeta, uništava živote, potkopava ljudska prava i pogoršava globalne krize - nastavljaju u svom izvješću.
Organizacija dodaje da korupcija onemogućava djelovanje tamo gdje je najpotrebnije te da ‘s porastom autokrata i slabljenjem demokracije, borba protiv nje nikada nije bila hitnija.‘
U zemljama koje se percipira kao najkorumpiranije, rizik da se zloupotrijebe sredstva namijenjena za borbu protiv klimatskih promjena je veći, a mjere zaštite je teže implementirati.
Te su zemlje, uglavnom u Africi, Aziji i Južnoj Americi, ujedno i veoma ranjive na klimatske promjene, što vrijedi za Sudan, Somaliju i Venezuelu, koji su na dnu ljestvice.
- Vlade i međunarodne organizacije moraju integrirati protukorupcijske mjere u svoje klimatske napore kako bi zaštitile financiranje, obnovile povjerenje i maksimizirale svoj učinak - traži u priopćenju Maira Martini, direktorica Transparency Internationala.
Prema organizaciji, milijarde dolara namijenjenih za borbu protiv klimatskih promjena budu ukradene ili zloupotrijebljene.
Korupcija također pritišće međunarodne pregovore o klimatskim promjenama te su nevladine organizacije kritizirale prisustvo naftnih lobija na klimatskom samitu UN-a COP29, koji je organizirao Azerbajdžan, čiji indeks iznosi 22 od 100.