Deficit konsolidirane opće države na kraju 2023. godine iznosio je 667 milijuna eura ili 0,9 posto BDP-a, za razliku od 2022. i suficita od 95 milijuna eura ili 0,1 posto BDP-a, pokazuje listopadsko Izvješće o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države koje je u utorak objavio DZS.
Lani je deficit središnje države iznosio 1,1 milijardu eura ili 1,4 posto, dok je lokalna država ostvarila suficit od 468 milijuna eura ili 0,6 posto.
Iz Državnog zavoda za statistiku (DZS) su naveli da je utjecaj na iznos deficita konsolidirane opće države u 2023. imao proračunski saldo državnog proračuna, u iznosu od 729 milijuna eura ili 0,9 posto BDP-a, koji je u odnosu na prethodnu godinu bio manji za 288 milijuna eura.
Kako je istaknuto, nakon suficita u 2022., u 2023. zamjetan je trend osjetnog povećanja i prihoda i rashoda države, no rashodi države su ipak rasli po većoj stopi. Tomu je u najvećoj mjeri pridonijelo povećanje bruto investicija u fiksni kapital, socijalnih naknada u novcu sa socijalnim transferima u naturi, plaćenih kamata, naknada zaposlenima i plaćenih subvencija čiji je učinak ipak ublažen zbog rasta poreznih prihoda i neto socijalnih doprinosa.
Mjere koje su zbog povećanja cijena energenata uvedene u 2022. nastavljene su i u 2023. te su uglavnom utjecale na povećanje isplaćenih subvencija na proizvode i povećanje isplaćenih socijalnih naknada nezaposlenima i umirovljenicima. S aspekta prihoda sektora opće države, mjere su imale negativan utjecaj na porezne prihode zbog smanjenja PDV-a i trošarina na energente u 2022. te smanjenja trošarina na energente u 2023., dok je na iznos poreza na dohodak i bogatstvo u 2022. pozitivno utjecao dodatni porez na dobit, stoji u DZS-ovom izvješću.
Lani su porezi na proizvodnju i uvoz prikupljeni u iznosu od 15 milijardi eura, što je porast od 15,8 posto u odnosu na 2022., dok su prikupljeni tekući porezi na dohodak i bogatstvo iznosili 5,7 milijardi eura, što je za 15,6 posto više nego u prethodnoj godini. Nadalje, prihodi od neto socijalnih doprinosa u 2023. iznosili su 8,4 milijarde eura, uz skok od 14,4 posto na godišnjoj razini.
Također, ostvaren je rast investicija, koje su u 2023. iznosile 4,3 milijarde eura ili 59,6 posto više nego u 2022. Iz DZS-a navode i da su rashodi kapitalnih transfera na osnovi plaćanja po garancijama, preuzimanja duga i kapitalnih injekcija u 2023. iznosili 80 milijuna eura, što je utjecalo na generiranje deficita i uključivanje rashoda za poticajnu stanogradnju.
U 2023. kamatni rashodi iznosili su 1,3 milijarde eura, što je za 39,2 posto više nego u 2022., kada su iznosili 930 milijuna eura.
U 2023. primarni suficit opće države, koji pokazuje razliku između prihoda i rashoda države bez rashoda za kamate, iznosio je 627 milijuna eura ili 0,8 posto BDP-a, što čini pogoršanje od 398 milijuna eura u odnosu na 2022., naveli su iz DZS-a.
Revidirani podaci u odnosu na travanjsku notifikaciju
U usporedbi s travanjskom notifikacijom 2024. podaci su revidirani pa je u 2022. suficit bio veći za 6,1 milijun eura, dok je u 2023. deficit porastao za 139 milijuna eura. Nadalje, pad deficita zabilježen je za 2020. godinu, 16,7 milijuna eura, a rast deficita za 2021., od 2,7 milijuna eura. U 2021. deficit je tako iznosio 1,5 milijardi eura ili 2,6 posto BDP-a, a u 2020. godini 3,7 milijardi eura ili 7,2 posto BDP-a.
"Revizije proizlaze najvećim dijelom zbog ažuriranja izvora podataka poreznih prihoda i mjera uvedenih zbog rasta cijena energenata, promjena bilježenja programa osiguranja izvoza i uključivanja novih jedinica u sektor opće države", priopćio je DZS.
Napominje se i da je u obuhvat opće države nakon travanjske notifikacije, u skladu s Priručnikom o javnom deficitu i dugu, uključeno deset javnih poduzeća koja su pala na testu tržišnosti.
Konsolidirani dug opće države 48,3 milijarde eura ili 61,8 posto BDP-a
Konsolidirani dug opće države, pak, na kraju 2023. godine dosegnuo je 48,3 milijarde eura ili 61,8 posto BDP-a, dok je u 2022. iznosio 46,3 milijarde eura, odnosno 68,5 posto BDP-a. Nadalje, u 2021. konsolidirani dug iznosio je 45,6 milijardi eura ili 78,2 posto BDP-a, a u 2020. godini 43,9 milijardi eura, odnosno 86,5 posto BDP-a.
Dug konsolidirane opće države (tzv. maastriški dug) porastao je za 1,9 milijardi eura ili 4,1 posto u odnosu na stanje duga na kraju 2022., što se gotovo u potpunosti odnosi na neto zaduživanje. Uvođenjem eura kao domaće valute, promjena stanja duga opće države zbog tečajnih promjena je zanemariva, dodaju iz DZS-a.
- Trend smanjivanja udjela maastriškog duga u BDP-u započet 2014., s iznimkom rasta u 2020. zbog krize prouzročene pandemijom bolesti COVID-19, nastavlja se i u 2023. Na kraju 2023. udio duga opće države u BDP-u iznosio je 61,8 posto, što je pad od 6,7 postotnih bodova u odnosu na udio duga u BDP-u na kraju 2022. - istaknuli su iz DZS-a.
Inače, DZS dva puta godišnje podnosi Europskoj komisiji odnosno Eurostatu izvješće (travanjsko i listopadsko) o proračunskom manjku i razini duga opće države, prema metodologiji Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA 2010.) i Priručniku o deficitu i dugu opće države.
Na tom izvješću DZS-a temelji se fiskalni nadzor Europske komisije nad zemljama članicama Europske unije, a kojim se utvrđuje zadovoljavaju li one kriterije iz Maastrichta da udio proračunskog deficita opće države u BDP-u bude manji od tri posto te konsolidirani dug opće države na razini do 60 posto BDP-a.