Mali startupovi i nemaju previše izbora kad je riječ o izvoru kapitala kojim će financirati razvoj zelenih projekata
Tvrtkama na početku poslovnog puta koje se žele baviti zelenim projektima naći kapital nije odveć jednostavno. Ovih dana pozornost financijske javnosti privuklo je izdanje obveznica tvrtke Qelo, prvoga neovisnog pružatelja usluga punjenja električnih vozila u Hrvatskoj. Plasirao je više od 1500 obveznica već u prvih tjedan dana ponude, a najviše već prodanih obveznica kupili su domaći investitori. Planirana tri milijuna eura prikupljenih obveznicom Qelo će uložiti u daljnji razvoj vlastite mreže od šezdeset brzih punjača na osamnaest lokacija.
Ne pada s neba
Riječ je o konvertibilnoj obveznici nominalno vrijednoj tisuću eura s fiksnim kamatama od osam posto na godinu, s polugodišnjom isplatom i rokom za potpunu isplatu glavnice nakon tri godine. Nakon isteka tog roka ulagači obveznice mogu zamijeniti za suvlasnički udio u tvrtki. Unatoč atraktivnim uvjetima financiranje takvih projekata ne pada s neba. Kako nam je rekao predsjednik Uprave Qela Predrag Šeatović, intenzivan razvoj pružatelja usluge punjenja električnih vozila koji gradi vlastitu modernu mrežu punjača moguće je financirati prodajom vlasničkih udjela, izdavanjem obveznica i kreditima komercijalnih ili razvojnih banaka.
– Budući da smo u sjemenskoj rundi i dodatnim pronalaskom privatnih investitora anđela već odradili financiranje prodajom dijela vlasničkih udjela, na red su došle i obveznice. Zelena tranzicija nemoguća je ako u njoj ne sudjeluje cijela zajednica, a mi smo željeli uključiti zajednicu vozača električnih vozila i podupiratelja tranzicije prema elektromobilnosti – objasnio je Šeatović.
Iako Qelo intenzivno radi na stjecanju uvjeta da daljnji razvoj financira kreditima, u ranoj fazi poslovanja iznimno je teško privući institucionalne ulagače, a jednako tako nisu bila dostupna ni sredstva iz razvojnih linija europskih fondova.
– Možemo reći da mali startupovi i nemaju previše izbora kad govorimo o izvoru kapitala – ističe Šeatović.
Potrebna ulaganja
Već je notorna činjenica da zelena tranzicija, koja bi od Europe do 2050. trebala učiniti prvi klimatski neutralan kontinent, traži golema ulaganja. Kako se moglo čuti na Liderovu lanjskome Financijsko-investicijskom forumu, do 2030. u Europi bi trebalo povećati godišnja ulaganja sa sadašnjih dva posto BDP-a na četiri i pol posto. Prema ocjeni Hrvatske narodne banke, u Hrvatskoj se osobito velika ulaganja očekuju u industriji zbog prelaska na obnovljive izvore energije, zatim u prometu te zgradarstvu. U Hrvatskoj bi ta ulaganja trebalo povećati na sedam-osam posto BDP-a, ponajviše u proizvodnji energije od vjetra, Sunca i biogoriva te ozelenjavanju prometa. Naime, hrvatskim cestama vozi manje od tri posto vozila koja ne upotrebljavaju fosilna goriva. Toliki skok ulaganja ne može financirati isključivo država, zato se u tome očekuje veća uloga privatnog sektora. Dok se veći doprinos komercijalnih banaka još čeka, dio potpore pružaju razvojne banke poput Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR). Iz te banke poručuju kako svim svojim investicijskim programima kreditiranja omogućuju povoljnije uvjete financiranja za projekte namijenjene zelenoj tranziciji, bilo da je riječ o energetskoj učinkovitosti, smanjenju emisija ugljikova dioksida bilo korištenju obnovljivih izvora energije.
– Banka je već više od dvadeset godina aktivna u financiranju projekata obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti i zaštite okoliša, a znatan iskorak napravljen je u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Naime, svi projekti u sklopu NPOO-a morali su biti usklađeni s načelom DNSH-a (engl. do no significant harm), koje jamči da projekti ne utječu negativno na okoliš. HBOR u tom procesu ima posebno formiran tim stručnjaka iz tehničkih i okolišnih područja koji klijentima i poslovnim bankama pružaju potporu u razumijevanju regulativnih zahtjeva. Bitno je istaknuti da je u sklopu NPOO-a do sada poduprto više od 130 projekata zelene tranzicije u iznosu većem od 320 milijuna eura koji su omogućili godišnju uštedu u primarnoj potrošnji od 34 tisuće MWh, a izgrađeno je novih 213 MW u projektima obnovljivih izvora energije – tvrde u odgovoru na Liderov upit.
Projekti koji su dosad financirani obuhvaćaju širok spektar, od gradnje i rekonstrukcije objekata uz primjenu energetski učinkovitih materijala i rješenja preko energetskih obnova sustava javne rasvjete do gradnje solarnih i vjetroelektrana te osuvremenjenja proizvodnih pogona.
– U 2024. poduprlo se više od osamdeset projekata s ukupnim iznosom od 239 milijuna eura – kažu u HBOR-u.
Jedna od ključnih prednosti koje HBOR nudi svojim klijentima koji ulažu u zelene projekte subvencije su kamatnih stopa. Tijekom 2024., nakon što su iskorištena sredstva za subvenciju kamatnih stopa iz NPOO-a, HBOR je ponovno omogućio subvencioniranje kamatnih stopa, ali ovoga puta vlastitim sredstvima.
– Za zelene projekte subvencija kamatne stope mogu biti od 0,80 do 1,50 postotnih bodova, ovisno o veličini poslovnog subjekta i iznosu kredita. Uvjeti kreditiranja uključuju fiksne kamatne stope, poček do tri godine te rokove otplate do 17 godina – ističu iz te banke.
Već u prethodnome strateškom razdoblju (2020. – 2024.) HBOR je u zelene projekte plasirao ukupno više od 800 milijuna eura.
– Upravo je taj segment investicija i jedan od pet HBOR-ovih ključnih strateških ciljeva do 2029., pri čemu je planirano da se najmanje milijardu eura poslovnih aktivnosti usmjeri upravo u održive projekte – naglašavaju iz banke.
Kako naći investitora
Motivirati privatne ulagače za zelene projekte nije jednostavno, ne zbog njihove neisplativosti, nego zbog niza praktičnih problema. Predrag Šeatović, menadžer s bogatim iskustvom u energetici i telekomunikacijama, kaže kako je zbog početka razvoja tržišta električnih automobila i nepostojanja financijskog mjerila u industriji vrlo teško pregovarati s institucionalnim ulagačima o projektu.
– Ne bih rekao da postoji nerazumijevanje, ali neke zapreke usmjerile su nas upravo prema ovome gdje smo danas. Kako je cijela industrija nepoznata investicijskoj zajednici, tako i kapital ne nalazi put do nas. Da rezimiram: vrlo je teško i bez potpore zajednice ne bismo uspjeli – ističe Šeatović.
Prema njegovim iskustvima, privatne ulagače zanimaju projekti koji pokazuju potencijal dobre zarade, ali prije svega moraju imati povjerenja u motive i način rada koji taj poslovni pothvat zastupa.
– Naravno da zeleni projekti imaju i širu društvenu dimenziju kao što je zaštita okoliša i pozitivan utjecaj na zajednicu, što podupire mnogo privatnih ulagača. Emisijom obveznica željeli smo ravnopravno omogućiti privatnim ulagačima sudjelovanje u velikom projektu, što do sada nije bilo uobičajeno, a institucionalnim ulagačima pokazati snagu zajednice i potentnost korporacijske obveznice. Naš projekt tako će biti posebno zanimljiv onim institucionalnim ulagačima koji imaju obvezu dio svojih ulaganja usmjeriti u zelene projekte – ocjenjuje prvi čovjek Qela.
Na pitanje što bi savjetovao poduzetnicima koji planiraju zeleni projekt, kako da najjednostavnije nađu financijera, Šeatović napominje kako, ovisno o tipu projekta, institucionalni ulagači imaju otvorene linije za razvoj obnovljivih izvora energije.
– To je sada uobičajena linija s kojom se fondovski menadžeri vrlo lako snalaze. Što se tiče ostalih ulaganja u okolišnoj domeni vezanih uz ESG, ona su vrlo popularna, ali punionice za električna vozila još nisu prepoznate kao dio tog segmenta. Tako fondovi koji ulažu u obnovljive izvore energije već rade ozbiljne projekte s razvojnim bankama. Za ostale projekte, osim što morate imati hrabrosti i dobre financijske planove, morate uvjeriti ulagače da ih imate snage i provesti – poručuje Šeatović.
Na kraju krajeva, i zeleni projekti, kao i svaki drugi, ne podrazumijevaju zelene poduzetnike.