Zeleno i digitalno
StoryEditor

Interes za zelene elektrane ne jenjava iako je proizvodnja iz Sunca upitne profitabilnosti

19. Lipanj 2024.

Interes za gradnjom kapaciteta u obnovljivim izvorima energije u Hrvatskoj ne jenjava, a to bi trebao potvrditi i nedavno objavljeni natječaj Hrvatskog operatera tržišta energije (HROTE) za dodjelu tržišne premije radi poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Natječaj traje od 12. do 27. lipnja, a planirana sredstva potpore iznose 257,2 milijuna eura.

Natječajem je predviđeno da kvota za vjetroelektrane u grupi tržišnih premija za postrojenja instalirane snage veće od jednog MW (Mjera-1) iznosi 60 tisuća kW priključne snage, a maksimalna referentna vrijednost 75,27 eura po MWh. Kvota za sunčane elektrane u toj grupi iznosi 350 tisuća kW priključne snage, a maksimalna referentna vrijednost 67,05 eura/MWh. K tomu, kvota za hidroelektrane instalirane snage veće od 1000 kW do uključivo 10 MW iznosi 7270 kW, a maksimalna referentna vrijednost 158,03 eura/MWh.

Navala ‘obnovljivaca‘

U grupi Mjera-2, kvota za vjetroelektrane instalirane snage od 200 kW do 1000 kW iznosi 90 tisuća kW, a maksimalna referentna vrijednost 75,27 eura/MWh. Za vjetroelektrane instalirane snage veće od 200 kW do uključivo 6 MW koje su u stopostotnom vlasništvu mikro, malih i srednjih tvrtki ili zajednica obnovljive energije kvota iznosi također 90 tisuća kW, a maksimalna referentna vrijednost 75,27 eura/MWh.

Kvota za vjetroelektrane snage do 18 MW iznosi 90 tisuća kW, a maksimalna referentna vrijednost 75,27 eura/MWh. Što se tiče sunčanih elektrana, kvota za elektrane instalirane snage od 200 kW do uključivo 1000 kW iznosi sto tisuća kW, a maksimalna referentna vrijednost 82,04 eura/MWh. Ista kvota i cijena vrijedi i za postrojenja do uključivo šest MW. Valja istaknuti kako geotermalni projekti - kojima je zbog velikih početnih ulaganja u ispitivanje ležišta potrebna financijska potpora države kako bi bili isplativi - niti ovim natječajem nisu obuhvaćeni.

U udruženju Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) smatraju da uvjeti natječaja svakako mogu biti zanimljivi investitorima. - Financijske institucije i dalje zahtijevaju (što je najlakši put do financiranja) da projekti imaju neki oblik ugovora o otkupu električne energije, bilo s državom kroz premijski oblik ugovora, bilo putem PPA (Power Purchase Agreement ili Ugovor o otkupu električne energije) gdje proizvođač i potrošač direktno sklapaju ugovor. Maksimalne referentne cijene su ispod očekivanja, ali za sve koji moraju ostvariti financiranje, a nemaju pristup otvorenom tržištu tj. mogućnost da sami komercijalno ugovaraju PPA, HROTE je najbolje rješenje - tvrde u OIEH.

Međutim, što se tiče kvota, u tom udruženju nisu zadovoljni jer ukupna kvota svih grupa proizvodnih postrojenja za poticanje proizvodnje električne energije iz OIE (obnovljivih izvora energije) i VUK (visokoučinkovite kogeneracije) iznosi 2265 MW sukladno Uredbi o kvotama, a za potrebe ovog natječaja dodjeljuje se 658,25 MW. - Ako znamo da je oko 100 MW dodijeljeno na javnom natječaju iz 2022. godine znači da preostaje slobodnih 1506,75 MW - naglašavaju iz tog udruženja.

Začarani birokratski krug

Koliki je interes za razvojem obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj govori i podatak iznijet početkom tjedna na okruglom stolu o izazovima zelene tranzicije u organizaciji Znanstvenog vijeća za naftno-plinsko gospodarstvo i energetiku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Kako se moglo čuti, Hrvatski operater prijenosnog sustava (HOPS) u prva dva tjedna svibnja zaprimio je 45 zahtjeva za izradom Elaborata optimalnog tehničkog rješenja priključenja (EOTRP) za 2000 MW sunčanih elektrana i 349 MW vjetroelektrana.

Po prvi puta su kao posebna kategorija natječaja prepoznate sunčane elektrane do 10 MW kao jednostavne građevine za koje nije potrebno ishoditi ni lokacijsku niti građevinsku dozvolu već samo potvrdu na glavni projekt što je rezultiralo velikim zanimanjem investitora. Međutim, upravo ta činjenica dovela je do toga da je HEP ODS zatrpan zahtjevima za izradu EOTRP-a s kojim jedino možete dobiti elektroenergetsku suglasnost (EES) koja je pak uvjet za prijavu na premijski natječaj, pojašnjavaju iz OIEH.

- Prema našim saznanjima, od početka godine pristiglo je preko 100 zahtjeva za EOTRP u HEP ODS, a do danas je izdano njih svega nekoliko. Potrebno je stoga ići u izmjenu i dopunu Pravila o priključenju HEP ODS-a na način da ovlaštenici mogu izrađivati EOTRP za jednostavne građevine. Na taj način postupak EOTPR-a će se ubrzati i biti puno transparentniji - predlažu u OIEH.

Energetski stručnjak Zdeslav Matić za Lider je komentirao kako će kapaciteti iz HROTE-ova natječaja biti iskorišteni jer je već veliki novac uložen u razvoj sunčanih elektrana, a nije siguran da i banke koje kreditno prate te projekte razumiju trenutnu situaciju na tržištu energije. Prema njegovim riječima, HROTE radi dobar posao i u zadnjih 10 godina pokazali su se kao jedina ozbiljna institucija u energetici. Što se tiče ovog posljednjeg natječaja, glavni je problem što je nepoznato u kojem će se smjeru kretati cijena električne energije na burzama, zbog kanibalizacije Sunčevom energijom.

image

Zdeslav Matić, energetski stručnjak

foto

– Tijekom ove godine procjenjuje se da će cijene na gotovo svim EU tržištima električne energije biti negativne oko 500 sati uz pogoršanje situacije u narednim godinama. Naime, negativna cijena posljedica je nesrazmjera ponude i potražnje i velikog udjela proizvodnje elektrana koje se ne smiju gasiti. Nekada su to bile, primjerice, nuklearne elektrane, a sada su to neregulirane sunčane elektrane. Upravo njihovi viškovi koji se ne mogu isključiti i koji se nemaju gdje potrošiti između 11 i 15 sati, naročito vikendima, uzrokuju pojavu negativnih cijena. Moja je procjena da će pojava dužih razdoblja negativnih cijena potrajati još nekoliko godina, do oporavka EU industrije, značajnije ugradnje baterijskih sustava i značajnije elektrifikacije grijanja i transporta –  smatra Matić.

Kontraproduktivno poticanje

HROTE se stoga u natječaju pametno zaštitio klauzulom da neće isplaćivati poticajnu cijenu u vrijeme negativne cijene na tržištu, ocjenjuje Liderov sugovornik. A to drastično ruši profitabilnost ulaganja u nove sunčane elektrane, naglašava Matić. – U takvim okolnostima, za fotonaponsku elektranu tih 500 sati kad se mora gasiti upravo je u vrijeme kad je proizvodnja najveća i predstavlja možda i trećinu ili polovicu ukupno proizvedene energije. Solar kanibalizira i ostale izvore energije koji proizvode istodobno kad i on. Solar je postao vrlo uspješna tehnologija i najjeftiniji način proizvodnje električne energije, pa smatram da je njegovo poticanje u ovoj situaciji kontraproduktivno, naročito ako ga se ne izbacuje s tržišta dok su cijene negativne. Drugi problem je značajan dio kapaciteta sunčanih elektrana iz neregulirane samoopskrbe koja nije motivirana za gašenje tijekom negativnih cijena na tržištima – tvrdi Matić. Naime, početkom svibnja bilo je 14.400 elektrana u samoopskrbi, snage 105 MW, najviše na naponu priključenja 0,4 kV.

U OIEH smatraju da to sasvim logično i uobičajeno poslovanje na tržištu. - Marginalni troškovi za sunčane elektrane i vjetroelektrane su 0, shodno tome većina investitora kad cijene budu negativne će gasit postrojenje ili imati smanjenu proizvodnju. To je zasad mali problem, ali će u budućnosti postati veći ako ne nađemo rješenje za pohranu energije. Dugoročno, solarne elektrane su u najvećem riziku da se značajno razdvoje od burze za što treba novi model poticanja pohrane električne energije jer samostalno i tržišno to još nije profitabilno. Uz to, što se tiče spremnika energije (u ovom slučaju baterija), potrebno je hitno riješiti problem njihovog priključenja koja se planiraju unutar elektrane, a koja se odnose na to da su, jednostavno rečeno, elektrana i baterija na istom brojilu. U tom slučaju baterije se pune isključivo iz elektrane kada postoje viškovi, a ne mogu se puniti iz mreže, primjerice noću ili kada je cijena električne energije na tržištu povoljna. Razlog tome nije tehničke već isključivo administrativne prirode te je potrebno uskladiti ZOTEE (Zakon o tržištu električne energije) s Pravilima o priključenju kako bi se postigla toliko potrebna fleksibilnost i ekonomičnost u sustavu - kažu u OIEH.

Što se pak tiče vjetroelektrana, Zdeslav Matić ističe da su one u dnevnom i sezonalnom kontrahodu sa sunčanim elektranama, ali nisu imune na već spomenutu kanibalizaciju. – U prosječnih pet do šest tisuća sati godišnjeg rada i vjetroelektrane će osjetiti tih 500 sati s negativnim cijenama. Ipak, nisam zabrinut za njih, posebno ako ih prati baterijska tehnologija za spremanje viškova električne energije, a u njihovom je slučaju ta tehnologija znatno ekonomski učinkovitija – ocjenjuje Matić.

03. srpanj 2024 18:58