Eksperimentiranje s novim tehnologijama moguće je s pomoću metode dokazivanja inovativnoga koncepta bez većega, unaprijed uloženoga kapitala. To izravno utječe na količinu kreativnosti i istraživanje u industriji zbog brzog i jednostavnog vrednovanja ideja vrlo rano u cjelokupnom procesu, objašnjava Tomislav Haramustek iz Sofascorea
Inovativni projekti, odnosno projekti razvoja proizvoda, ne mogu napredovati bez dokaza koji podupiru teoriju da je proizvod održiv i da se može proizvesti. Zato je inovatorima potreban dokaz koncepta (engl. proof of concept, PoC) kako bi potvrdili da poslovna ideja ili projekt može stajati na vlastitim nogama.
Što je to točno ‘dokaz inovativnoga koncepta‘? Taj pojam pomalo zvuči kao prototip, no zapravo se itekako razlikuje od njega. Prema mišljenju stručnjaka za pripremu i provedbu europskih i međunarodnih projekata te partneru i suvlasniku u tvrtki Omnia Solutions Davoru Nikoliću, to je ključan korak u razvoju inovativnih ideja, proizvoda ili usluga.
– To je metoda kojom se prikazuju izvedivost i potencijal nekog koncepta prije ulaganja velikih resursa u njegov potpuni razvoj. Dokaz koncepta služi kao potvrda da je inovativna ideja ili tehnologija izvediva te da ima stvarn potencijal za uspješnu primjenu i poslije tržišnu komercijalizaciju. U posljednje vrijeme ta metoda najviše pozornosti dobiva upravo zbog europskih natječaja kojima se potiču istraživanja, razvoj i inovacije (IRI), zbog čega se i sve više poduzeća susreće s tim konceptom – objašnjava Nikolić.
Njegovu je definiciju za Lider dopunio voditelj proizvoda u tvrtki Sofascore Tomislav Haramustek koji kaže da je riječ o praktičnom testiranju kako bi se sa sigurnošću moglo zaključiti da se zamišljeni koncept može izvesti, tj. upotrijebiti kao cjelokupna aplikacija ili kao nova funkcionalnost unutar aplikacije, prije nego što se uloži veći novac u razvoj potpune funkcionalnosti.
Dokazivanje inovativnoga koncepta najčešće se primjenjuje u tehnološkom sektoru, u kojem je njegova primarna svrha, prema Haramustekovu navodu, procijeniti jesu li novi proizvod ili poslovna ideja izvedivi i je li vjerojatno da će uspjeti na tržištu. Slično vrijedi ako je riječ o ideji nadogradnje postojećeg proizvoda.
Nije isto što i prototip
– Dokaz koncepta pomaže tvrtkama da prepoznaju rizike, potvrde ili opovrgnu pretpostavke i prikupe podatke potrebne za donošenje informiranih odluka o daljnjem razvoju i ulaganjima. Na manjem skupu slučajeva i podataka testiraju se ključne funkcionalnosti ili koncepti, što omogućava relativno jeftino isprobavanje i nalaženje zadovoljavajućega konačnog rješenja – objašnjava Haramustek.
Taj korak u testiranju podrazumijeva ograničenu funkcionalnost i cilj mu je potvrditi izvedivost u kontroliranim uvjetima te osnovne pretpostavke bez razvoja kompletnog proizvoda, pa se zato uvelike razlikuje od prototipa, koji je model proizvoda te služi za testiranje dizajna i korisničke interakcije, odnosno cjelovitoga korisničkog iskustva. Haramustek napominje da uz dokaz koncepta i prototip postoji i pokusni projekt, koji podrazumijeva testiranje proizvoda u stvarnim, ali ograničenim, uvjetima, tj. najčešće uključuje upotrebu za odabranu skupinu korisnika.
– U Sofascoreu se često koristimo prototipovima dizajna i interakcije pri testiranju korisnika kako bismo provjerili je li im jasna zamišljena ideja, donosi li im vrijednost i hoće li je moći upotrijebiti. To omogućuje brzo isprobavanje potencijalnih rješenja prije nego što uopće počne prava upotreba. Dokaz koncepta najčešće primjenjujemo u projektima uvođenja nove tehnologije ili funkcionalnosti koja ne mijenja nužno ono što korisnici vide, nego ono što se događa u pozadini. Dobar je primjer sustav za izračun tablica poretka uživo u različitim sportovima. Najprije je primijenjen dokaz koncepta s fokusom na samo jedan sport i relativno sužen skup pravila kako bismo mogli procijeniti koliko će biti zahtjevno preračunavati izmjene poretka uživo na mnogo natjecanja istodobno – objašnjava voditelj projekta u Sofascoreu.
Vrijedi naglasiti da se dokaz inovativnoga koncepta ne upotrebljava samo u tehnološkom sektoru nego i u industriji, i to za testiranje novih proizvodnih procesa i novih materijala, a također, prema Nikolićevu mišljenju, sve je važniji u sektoru održivog razvoja, gdje se primjenjuje za vrednovanje inovativnih rješenja za ekološke izazove.
Manji rizik od neuspjeha
– Za startupove te mala i srednja poduzeća dokazivanje koncepta iznimno je važno jer im omogućuje testiranje inovativnih ideja bez velikih početnih ulaganja, što je ključno za privlačenje investitora i brzo učenje iz razvoja. Tako poduzeća znatno smanjuju rizik od neuspjeha, odnosno brže se prilagođavaju tržišnim uvjetima. Zbog svega toga široka primjena te metode u različitim sektorima jasno pokazuje njezinu univerzalnu vrijednost u smanjenju rizika, optimizaciji resursa i ubrzanju inovacijskog ciklusa, zbog čega je nezaobilazan alat za sve koji žele uspješno razviti i komercijalizirati inovativne ideje – govori Nikolić.
Dobro osmišljena metoda dokazivanja koncepta, dodaje, treba obuhvatiti nekoliko važnih elemenata: jasno definirane ciljeve i kriterije uspjeha, precizno odrađen opseg projekta, određivanje potrebnih resursa, plan uvođenja i testiranja, metode za prikupljanje i analizu podataka te strategiju za predstavljanje rezultata.
– Važno je da dokazivanje bude usredotočeno na ključne funkcionalnosti i da pokaže tehničku izvedivost koncepta – naglašava Nikolić, prema kojemu se razvoj te metode najčešće suočava s nizom izazova koji mogu ugroziti uspjeh cijelog projekta.
Kako tvrdi, već u ranim fazama pojavljuju se problemi zbog ograničenja resursa, bilo financijskih bilo vremenskih, što otežava temeljito testiranje i stvara pritisak na razvojni tim da brzo pokaže tehničku izvedivost. Istodobno se, dodaje Nikolić, može postati sklono prekomjernoj složenosti, odnosno dodavanju suvišnih funkcionalnosti koje nisu nužne za provjeru koncepta, pa dokazivanje koncepta postaje ‘preveliko‘ i teže je zadržati fokus na temeljnoj ideji.
– Usporedno s time nerijetko se događa da ciljevi te metode nisu dovoljno jasno definirani ili se tijekom projekta neprestano mijenjaju, što rezultira nejasnim kriterijima uspjeha i stvara teškoće u evaluaciji postignutih rezultata. Dodatni je izazov neprihvaćanje rezultata kad se pokaže da ideja ipak nije izvediva ili ekonomski isplativa iako je upravo to jedan od osnovnih razloga zašto se ta metoda primjenjuje. Čak i kad je tehnička izvedivost potvrđena, zanemarivanje poslovnog ili tržišnog konteksta i/ili nedovoljno uključivanje svih dionika često rezultira lošom primjenom koncepta u praksi. Uza sve to analiza prikupljenih podataka zna biti zahtjevna, osobito kad podaci nisu jednoznačni ili su suprotni očekivanjima, što često uspori daljnji razvoj, zahtijeva nove iteracije ili dovede u pitanje isplativost provjere koncepta – govori Nikolić.
Ključan za inovacije
Ipak, dokazivanje koncepta, prema Haramustekovu mišljenju, jedan je od ključnih pristupa za poticanje inovacije jer organizacijama omogućuje istraživanje novih ideja uz manji rizik.
– Eksperimentiranje s novim tehnologijama i konceptima moguće je s pomoću metode dokazivanja koncepta bez velikoga, unaprijed uloženoga kapitala. To izravno utječe na količinu kreativnosti i istraživanje u industriji zbog brze i jednostavne validacije ideja vrlo rano u cjelokupnom procesu, odnosno fail early, fail cheap (engl. propadni rano, propadni jeftino, nap. a.). U Sofascoreu svakoga tjedna dobivamo nekoliko kreativnih i inovativnih ideja od više od tristo svojih zaposlenika i više od 28 milijuna korisnika – tvrdi voditelj proizvoda u toj tvrtki.
Kako biste uspješno primijenili PoC, prije svega je najvažnije jasno definirati problem i već u početnoj fazi postaviti realne ciljeve i metrike uspjeha, ali i odrediti koji su resursi za to dostupni, poručuje Nikolić koji onima koji se s tom metodom još nisu susreli preporučuje da počnu s manjim opsegom kako bi na jednostavnijem primjeru stekli iskustvo i uvjerili se u izvedivost ideje.
– Pritom je važno uspostaviti dobru suradnju među svim dionicima jer samo uz jasnu i otvorenu komunikaciju rezultati dokazivanja koncepta mogu se pravilno protumačiti i pretočiti u daljnje korake razvoja – zaključuje Nikolić.