Ulaskom Hrvatske u EU, nacionalne diskrecije HNB-a bit će bitno sužene pod utjecajem politike i nastojanja EU-a da financijski sektor učini otpornijim na krizu koja je zadnjih godina uzrokovala velike troškove i štete.
Ocjena je to viceguvernera HNB-a Davora Holjevca i suradnika s današnje konferencije za novinare. Nova regulativa bit će u najvećoj mjeri uvezena iz EU-a i eventualno će se moći prilagođavati u suradnji s Europskom komisijom i Europskom bankovnom agencijom, kaže Holjevac. Namjera EU-a je kapitalno jačanje financijskog sektora pri čemu HNB ne očekuje veće zahtjeve s obzirom na dobro stanje adekvatnosti kapitala banaka u Hrvatskoj. Naime, Basel III predviđa osam posto minimalne stope adekvatnosti kapitala, s time da postoji nekoliko dodatnih zaštitnih slojeva kapitala - stopa protucikličkog kapitala u rasponu od nula do 2,5 posto (namjera je da u vrijeme ekspanzije i kreditnih rizika ta stopa bude veća i obrnuto); stopa zaštitnog kapitala u fiksnom iznosu od 2,5 posto (ako padne ispod toga to je svojevrsni alarm da se adekvatnost kapitala približava minimumu od osam posto) te neobvezna stopa sistemskog kapitala, dakle sveukupno bi stopa adekvatnosti kapitala iznosila do 13 posto. Hrvatske banke moraju poštivati minimum od 12 posto, iako je većina srednjih i velkih banaka daleko iznad, pa ne bi trebalo biti problema s prilagodbom.
Hoće li i koliko biti potrebno dokapitalizirati naše banke znat će se u lipnju kada se analizira studija kvantitativnog rizika banaka koju HNB upravo provodi.Na rad kreditnih institucija u Hrvatskoj bi prema Holjevčevim riječima više mogli utjecati propisi EU-a koji se tiču dugoročne likvidnosti, koji idu za tim da pored jačanja kapitalne osnove ugrade dodatne amortizere koji bi spriječili banke da uđu u probleme. Kratkoročna likvidnost već je dobro pokrivena aktualnim propisima, kaže Holjevac.Jedan od načina na koje Europa želi osigurati stabilnost svoga financijskog sektora, a koji će zahvatiti i Hrvatsku, su stroži zahtjevi za članove uprava i nadzornih odbora i više pozicionirane službenike te zakonsko vezivanje njihovih plaća i bonusa uz uspješnost poslovnih rezultata. To bi, smatraju u HNB-u, trebalo potaknuti čelnike banaka na oprez pri ulasku u rizične aranžmane. Također, propisi EU-a traže djelotvornu zaštitu potrošača, pa je HNB već formirao direkciju koja će se baviti tim područjem.
Europa, a tako i Hrvatska, ojačat će prisutnost i ovlasti nadzora banaka, a on će se u skladu s propisima EU-a naplaćivati. U HNB-u ističu da je hrvatski bankarski sustav stabilan, bez obzira na probleme u eurozoni, te da će takav i ostati, za što zaslužnim smatraju politiku središnje banke. HNB zajedno s Hanfom i Ministarstvom financija priprema izmjene Zakona o kreditnim institucijama u koje će biti ugrađene europske smjernice. Očekuje se da bi u saborskoj proceduri izmjene mogle biti krajem godine.
Dobroj pripremi izmjena zakona trebala bi pridonijeti studija kvantitativnog učinka novih propisa na banke koja je u tijeku. Na novinarsku zamolbu za komentarom ulaska države u Centar banku, viceguverner HNB-a kazao je kako središnja banka podržava bilo koji ulazak zdravog investitora, bez obzira o kome se radi. Upitan kako komentira istupe ministra financija Slavka Linića s idejom pretvaranja potraživanja banaka u vlasničke udjele tvrtki dužnika, rekao je da takva rješenja zastupa i EU pa bi se Linićeva ideja stoga mogla lakše provesti.