Svi, pa čak i oni koji nisu direktno izloženi posljedicama krize u Agrokoru, dobro znaju da će 2018. biti godina istine, a ono što dolazi bit će sasvim novo iskustvo, za mnoge kompanije i pojedince vjerojatno i prilično bolno.
Pamtimo i druge teške izazove i gotovo bezizlazne situacije. Neki su ih uspjeli prebroditi, razvijati se, izvoziti, poslovati i živjeti odgovorno i održivo, ali je mnogo i onih koji su se negdje usput pogubili, propali i nestali sa scene. Trenutačnu situaciju u Hrvatskoj mogli bismo tumačiti na razne načine, ovisno o tome vidimo li ‘čašu polupunu ili polupraznu‘, ali bez obzira na različiti pristup mislim da bismo se mogli složiti da nešto možemo napraviti jedino ako pozitivno djelujemo te prepoznamo i iskoristimo priliku. Sve je moguće ako se više pozitivnih i uspješnih pojedinaca udruži oko zajedničkog cilja i svrhe.
Danas, više nego ikada prije, treba razmišljati o onome što možemo napraviti, tko su ljudi na koje možemo računati i gdje su područja rasta u koja moramo prioritetno investirati. Ima mnogo prostora za ‘biti bolji‘. Paradoksalno je da svi znamo što ne valja, ali mnogima nedostaje ‘ono nešto‘ da bi to znanje uspješno pretvorili u konkretan i djelotvoran recept za stalne promjene.
Što je to ‘ono nešto‘ što u pravim omjerima pozitivno mijenja organizacijsku kulturu i pridonosi snazi bilo koje zajednice i društva da se transformira? Što nam treba da premostimo jaz prema uspješnim, razvijenim, odgovornim održivim društvima te zadovoljnim i sretnim pojedincima?
Mnogo je izazova kao i prilika, a ovdje ću se koncentrirati na neke prilike parafrazirajući tri dobro poznata slogana koji promoviraju Hrvatsku:
1. Hrvatska puna života i inovatora
U zemlji u kojoj su rođeni Nikola Tesla, Slavoljub Penkala, Ruđer Bošković, Marin Getaldić i brojni drugi inovatori i izumitelji svjetskoga glasa, moramo vratiti vjeru u kreativnost te prepoznati i iskoristiti potencijale svih industrija i pojedinaca.
U našem okružju reflektori prate skandalozne ljude i ponašanja, a bilo bi mnogo bolje i korisnije za sve nas pratiti Tesle našeg vremena, zajedno s njima otkrivati nove svjetove i kreirati neke nove prilike u umreženom društvu. Marin Soljačić, Igor Rudan, Ivan Đikić, Davor Pavuna kao i brojni drugi naši suvremenici, čija su djela poznatija izvan zemlje, dokaz su da izvrsnost ne poznaje granice, jednako kao što kreativnost nije povlastica jedne skupine, jednog područja ili jedne zemlje.
>>>Debeljak: 2018. bit će godina novih poslova, Brodosplit će graditi kruzere i vojne brodove
Riječ je o kreativnom potencijalu ljudi bez obzira na obrazovanje i posao koji rade. Upravo stoga moramo pronaći način da novim područjima i industrijama probudimo kreativnost u svakom našem čovjeku te da mlade obrazovane ljude zadržimo u Hrvatskoj. Njihovo znanje i kreativnost trebaju nam kako bismo na kvalitetan način odgovorili na sve tržišne i tehnološke zahtjeve novog vremena, kao i na sve društvene izazove koji prate tako brz tehnološki razvoj.
Mala smo zemlja da bismo se odrekli ičijeg znanja i društvenog doprinosa, ključ je u našim rukama i njime moramo otključavati kreativnost već u dječjoj dobi.
2. Mala zemlja za veliki odmor i izvoz znanja
Ericsson Nikola Tesla godinama dokazuje da je u ICT području znanje itekako vrijedan izvozni adut pa je u Hrvatskoj sagradio najveći razvojno-istraživački centar, koji zapošljava više od 1300, od ukupno 3000, visokoobrazovanih zaposlenika s potencijalom daljnjeg rasta. Upravo u ICT području ima mnogo mogućnosti i za druge inovativne hrvatske kompanije. Naravno, razumijevanje strateške važnosti razvojno-istraživačkih i inovacijskih aktivnosti dio je odgovornosti države.
Razvijene države u tom kontekstu potiču takve aktivnosti u cijelom ekosustavu s posebnim fokusom na prepoznavanje i dodatno stimuliranje obrazovanja za STEM područja. Izvoz, a posebno izvoz znanja putem inovativnih proizvoda, rješenja i usluga kao i putem kreativnih industrija, može brzo postati naša točka diferencijacije u globalnom okružju i naš adut u trećem mileniju.
Da bi se taj san ostvario mora postojati strateška i operativna poveznica svih sastavnica u društvu – od države, obrazovnog sustava pa do gospodarstva. Sinergija u tom trokutu dio je rješenja enigme kako su skandinavske zemlje u samo nekoliko desetljeća uspjele zauzeti prva mjesta na svjetskim ljestvicama inovativnosti i konkurentnosti te posljedično i u indeksu razvijenosti ekonomije i društva. Ako su uspjeli oni, zašto ne bismo uspjeli i mi?
3. Mediteran s pogledom u budućnost
Hrvatska je mala zemlja neodgovarajuće industrijske strukture, što se odražava i na našu konkurentnost. Činjenica da smo prisiljeni brzo se mijenjati želimo li opstati, možda je naša najbolja prilika da iskoristimo val ubrzane digitalizacije i transformacije društva za vlastito pozicioniranje u umreženom društvu. Danas govorimo o industriji 4.0, koja se temelji na skoroj implementaciji pete generacije mobilne tehnologije (5G), internetu stvari (IoT) i analizi velike količine podataka (Big Data).
ICT potencijal je prepoznat kao važan nositelj razvoja suvremenog društva u kojem dominiraju znanje i inovativnost, međutim, digitalna transformacija traži horizontalno povezivanje i razumijevanje međusobnih odnosa svih dionika. Upravo stoga je iznimno važno dobro razumjeti i implementirati neophodne aktivnosti u svim industrijama te društvu kao cjelini.
Nova područja, novi profili zaposlenika, nove industrije i novi poslovni modeli, novi načini komunikacije samo dodatno naglašavaju potrebu istinskog povratka temeljnim ljudskim vrijednostima kao preduvjetu našeg sretnog života. Nema sumnje da se moramo tehnološki, ali i društveno razvijati prema održivoj budućnosti odgovornih pojedinaca.
>>>Todorić: Kriminal u Agrokoru pod mojom upravom nije se nikada dogodio
Ovi donekle parafrazirani slogani predstavljaju osnovne prilike za naš strateški zaokret, koji se nalazi u kreativnim ljudima kao nukleusima promjena, konkurentnom izvozu znanja kao metafori novih industrija i poslova budućnosti te digitalnoj transformaciji kao pokretaču promjena.
Kao pozitivna i optimistična osoba vjerujem u ljude i njihovu snagu, koja tisućljećima odolijeva svim Scilama i Haribdama. U prošlosti su ti izazovi bili vezani uz borbu za teritorije i druge resurse, a danas najveću moć imaju oni koji posjeduju znanje i informacije.
U toj novoj digitalnoj ekonomiji svi imaju priliku. Pametni, kreativni i hrabri svojom se prilikom već sada koriste, a 2018. godina u tom će kontekstu biti još važnija ne samo nama u Hrvatskoj nego i u globalnom okružju.