Čelnici sindikata javnih službi najavili su u četvrtak pokretanje pokušaja mirenja s Vladom, a Branimir Mihalinec je kao povod tomu naveo Vladin dokument u kojem jasno stoji kako se stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (SOR) financira iz državnog proračuna, a ne EU fondova iz projekta jamstva za mlade, kako tvrde u Vladi.
>>>Sabor: Na stručno osposobljavanje šalju 15 osoba, u DIP-u četiri
Novac svih građana Vlada koristi da pomogne srušiti cijenu rada i sustavom bez zapošljavanja pomaže privatnim poduzetnicima, jer će ogroman broj SOR-ovaca raditi bez radnog odnosa u bankama i privatnim tvrtkama, upozorio je Mihalinec na konferenciji za novinare.
‘Obmanjivanje javnosti‘
Vlada, tvrdi, ne prikazuje istinito da će za to biti korištena sredstva EU, već će to biti proračun RH, a radi se o velikim iznosima, više od 1,3 milijarde proračunskih kuna kojima Vlada pomaže privatnim poduzetnicima.
- No, ni to nije najgore, već obmanjivanje javnosti da se SOR financira iz EU fondova. Sindikate javnih službi posebno smeta da Vlada financira privatnike rušeći cijenu rada, dok istodobno nimalo ne pokušava riješiti problem cijene rada u javnim službama i svojim zaposlenicima prema kojima ima veliki dug iz 2016, naglasio je je Mihalinec.
Mihalinec: Pozivamo premijera da bude hitni upravitelj i riješi dug Vlade prema javnim službama
Vladi je poručio neka pokuša zamisliti zaposlene u javnim službama kao dobavljače koji su isporučili robu i usluge prema starima i nemoćnima, bolesnima, školarcima, a da im je Vlada ostala dužna.
- Pozivamo premijera Plenkovića da se stavi na mjesto hitnog upravitelja i riješi dug koji Vlada ima prema zaposlenima u javnim službama, kako bi i dalje mogli raditi. Neka sam odluči kome će prvo i koliko duga isplatiti, te neka se time ne bave sudovi i da na gubitku bude država, kazao je Mihalinec. Najavio da će u tom smislu zatražiti sastanak s premijerom Plenkovićem.
Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić rekao je kako su sindikati odlučili pokrenuti postupak mirenja, odnosno otvaranja socijalnog spora s Vladom vezano uz nerealizaciju sporazuma i duga iz 2016. koji ima prema zaposlenicima javnih službi.
- Ponovno otvaramo to pitanje, iako su sindikati već započeli s tužbama, budući da Vlada nije odgovarala na ponude za arbitražom, pa predlažemo mirenje kako bismo eventualno zaustavili masovno podizanje tužbi. To bi se moglo riješiti nagodbom s Vladom, no ne bude li tako, onda ćemo inzistirati na tužbama, ali od toga će, ako dobijemo presude, a vjerujemo da hoćemo, koristi imati samo sindikalno članstvo, poručio je Ribić.
Lucija Barjašić Špiler iz Matice hrvatskih sindikata kazala je kako su se neugodno iznenadili kada su prije dva tjedna dobili podatke o alokacji sredstava za SOR iz službenog dokumenta Plan implementacije garancije za mlade, koji se priprema kao izvješće za Europsku komisiju.
- U njemu stoji da mjera SOR u ovoj i idućoj godini košta 1,2 milijarde kuna, od kojih se samo 200 milijuna kuna povlači iz EU fondova, a milijarda kuna iz državnog poračuna. To znači da porezni obveznici plaćaju besplatnu radnu snagu privatnim poduzetnicima, ustvrdila je Barjašić Špiler.
Barjašić Špiler: Zaposleni u SOR-u nemaju radna prava, a subvencioniramo privatne poduzetnike i banke
Zaposleni u okviru SOR-a, dodala je, nemaju nikakva radna prava i rade na minimalcu, a dodatni je problem što subvencioniramo privatne poduzetnike i banke, primjerice Erste banku s pola milijuna kuna, pored svih njezinih profita.
- To je mjera koja je srušila cijenu rada i pogoduje daljnjem iseljavanju mladih, ocijenila je Barjašić Špiler.
Predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem rekla je kako već postoje upute ministarstvima kako se očitovati na tužbene zahtjeve, u kojima sindikalci jasno prepoznaju rukopis Katedre radnog prava i njezinih pravnih stručnjaka Viktora Gotovca i Željka Potočnjaka. "Katedra umjesto da štiti radnička prava, radi u interesu poslodavaca, HUP ih imenuje u Povjerenstvo za utvrđivanje reprezentativnosti, čije se rješenje čekalo osam mjeseci i kasnili su pregovori. U međuvremenu su bila upitna prava radnika, jer je Povjerenstvo svojim neradom prekršilo zakonske rokove i dovelo u pitanje kolektivno pregovaranje", upozorila je Šprem.