‘;
Uspjeh ne znači da poduzetnik ne smije griješiti, jer pogreške su dio učenja i, na kraju krajeva, izgradnje poduzetničkoga karaktera. Uspjeh je samo sposobnost da se pogreške na vrijeme prepoznaju i isprave. Ipak, da ne budemo preopušteni, bez obzira na to pokreće li se mali obrt ili veći poduzetnički pothvat, ključno je posvetiti pozornost planiranju, realnim procjenama i donošenju informiranih odluka
Albert Gajšak, usprkos tomu što je tek napunio dvadeset pet godina, već je sedam godina uspješan poduzetnik, inovator i tvorac igračaka koje su se čak probile na američko tržište. Još kao srednjoškolac osnovao je startup CircuitMess i njegova priča uglavnom je poznata: na Kickstarteru je tražio financiranje za svoju igraću konzolu po uzoru na Game Boy, napravio je oko dvjesto takvih konzola i prodavao ih od SAD-a do našeg tržišta. Priča se poslije uozbiljila pa je počeo proizvoditi sve ozbiljnije igračke koje su ušle i u asortiman američkog Walmarta. No ispočetka nije sve išlo glatko i Gajšak je, priznaje i sâm, napravio nekoliko ozbiljnih pogrešaka u koracima.
– Jedna od mojih najvećih pogrešaka bila je ta što sam vjerovao da mi ne treba kvalitetan pravni i računovodstveni servis i da sve mogu sâm. Vodio sam se mišlju da ću tako uštedjeti, a bio sam potpuno nesvjestan da me takva pogreška može poslije skupo stajati, što mi se na koncu i dogodilo – ispričao je Gajšak, kojemu to nije jedina pogreška.
Druga mu je velika pogreška bila ta što je vjerovao da će na poslu, u poduzeću koje je sâm pokrenuo i vodio, najbolje surađivati s prijateljima s kojima se cijeli život družio. E, tu se baš opekao.
– Ispalo je da se nije dobro pouzdati u prijatelje i pozitivnu atmosferu koju oni mogu donijeti na posao jer se poznajete godinama, ali ne znate kakve su njihove radne navike. Premda dio mojih prijatelja i danas radi sa mnom, dio više ne, shvatio sam da je mnogo bolje okružiti se ljudima s kojima nemam privatnu poveznicu – rekao je Gajšak, koji svoje pogreške barem može pripisati mladosti.
Nakon stupanja u brak i rođenja djeteta pokretanje vlastitog biznisa jedno je od najuzbudljivijih, ali i najizazovnijih životnih postignuća, ako pitate one koji su se u to upustili. Premda danas svatko može pokrenuti biznis, oni koji su najveći štreberi među poduzetnicima, oni koji su baš sve proučili i baš se za sve pripremili, kao i oni koji u tu priču ulaze sa stavom ‘budemo nekako‘, mogu se suočiti s mnogim zamkama na početku svoga puta. Neke su pogreške male i zanemarive i mogu se vrlo lako ispraviti te najčešće neće imati teže posljedice. No postoje i druge, jednako tako male i naizgled zanemarive, koje poslije mogu imati teže posljedice, odnosno skupo stajati. Uspjeh ne znači da poduzetnik ne smije griješiti, jer pogreške su dio učenja i, na kraju krajeva, izgradnje poduzetničkog karaktera. Uspjeh je samo sposobnost da se pogreške na vrijeme prepoznaju i isprave. Ipak, da ne budemo preopušteni, bez obzira na to pokreće li se mali obrt ili veći poduzetnički pothvat, ključno je posvetiti pozornost planiranju, realnim procjenama i donošenju informiranih odluka. I mnogočemu drugom što dolazi s odlukom da se upusti u nešto svoje.
Kakve je greške radio serijski poduzetnik Krešimir Dvorski, što o pogreškama pri pokretanju biznisa kaže poznati zagrebački chef i ugostitelj Marin Medak, što prekaljeni riječki poduzetnik Damir Krnić iz Logiste, što IT stručnjak, a danas mentor Igor Meleš, te što o tome misle konzultantice specijalizirane za pisanje poslovnih planova i pomoć poduzetnicima početnicima, pročitajte u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera u kojem smo i pobrojali najčešće greške pri pokretanju biznisa u Hrvatskoj.