Pritisak inflacije osjeća se i na tržištu kapitala, pa je Zagrebačkoj burzi odobreno novo povećanje cijena njezinih usluga. U prosjeku se radi o poskupljenju od 10 posto. Cjenik je na sjednici održanoj u petak odobrila Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, a stupa na snagu 11. studenog. Kako stoji u tom novom Cjeniku objavljenom na stranicama Zagrebačke burze, jednokratna naknada za stjecanje statusa člana Burze raste sa 1327 eura na 1450 eura, odnosno više od devet posto u odnosu na dosadašnji koji je stupio na snagu 2022. godine.
No, brokerskim društvima značajnije će skočiti trošak članarine koji sa 510 eura odlazi na 600 eura ili za gotovo 18 posto. Inače, članarina se obračunava kvartalno. Brokeraj koji želi biti održavatelj tržišta za neku dionicu – čime se povećava likvidnost određene dionice – to će od idućeg tjedna morati platiti 290 eura, umjesto dosadašnjih 265,45 eura (+9,2 posto) dok će naknada za svaku sljedeću dionicu za koju želi biti održavatelj tržišta porasti sa 66,36 na 75 eura (+13 posto).
Što se tiče naknada za trgovanje, naknada od 0,09 posto ubuduće će se naplaćivati na dnevni promet do 270 tisuća eura, umjesto dosadašnjih 265.445 eura. Naknada od 0,07 posto naplaćivat će se na dnevni promet do 800.000 eura, umjesto do 796.336 eura. Kako stoji u posljednjem financijskom izvješću, Zagrebačka burza u prvih devet mjeseci bilježi pad ukupnog prometa od 10 posto, na 260,3 milijuna eura.
Viši trošak za kompanije
Osim brokerskih društava, viši trošak imat će i kompanije čije su dionice uvrštene na domaćem tržištu kapitala. Kompanija koja želi doći na Zagrebačku burzu uvrštenje svojih dionica na najzahtjevnije, Vodeće tržište, platit će kao i do sada 0,08 posto od nominalne vrijednosti svih uvrštenih dionica, ali minimalna cijena raste sa 10.618 na 11.700 eura, dok se maksimalna povećava sa 21.235 na 23.400 eura.
Uvrštenje u nižu kotaciju, Službeno tržište, stajat će i dalje 0,065 posto od nominalne vrijednosti, ali se minimum povećava na 11.000 eura (umjesto dosadašnjih 9954 eura), a maksimum se penje sa 19.908 na 22 tisuća eura. Dolazak na Redovito tržište ubuduće će stajati fiksnih 5100 eura što je 9,8 posto više od dosadašnje cijene.
Kompanije s već uvrštenim dionicama moraju plaćati naknadu za održavanje uvrštenja koja se plaća za svaku godinu uvrštenja unaprijed, osim prve godine. Izračunava se kao postotak od burzovne vrijednosti kompanije (tržišne kapitalizacije), a za dionice na Vodećem tržištu od idućeg će tjedna iznositi 0,03 posto umjesto dosadašnjih 0,0375 posto. Međutim, minimalna cijena se penje na sedam tisuća eura umjesto dosadašnjih 5309 eura dok će maksimalna dosegnuti 14.600 eura ili 10 posto više.
Za dionice na Službenom tržištu naknada će kao i do sada iznositi 0,0350 posto, ali minimalna cijena raste sa 5309 na 5800 eura, a maksimalna će biti 14.600 eura, umjesto dosadašnjih 13.272 eura. Naknada za održavanje uvrštenja na Redovitom tržištu i dalje će iznositi 0,0300 posto, a minimalna cijena raste za 9,3 posto, na 2900 eura. Maksimum će ubuduće iznositi 7300 eura, 10 posto više. Motiv za porast ove naknade Zagrebačka je burza vjerojatno pronašla u povećanju tržišne kapitalizacije. Naime, u prvih deset mjeseci tržišna vrijednost dionica porasla je 18 posto, dosegnuvši 21,3 milijarde eura. Ukupna tržišna kapitalizacija svih vrijednosnica dosegla je 39,1 milijardu eura i viša je za gotovo 14 posto.
Veće naknade za obradu
Novi cjenik donosi i povećane naknade za obradu zahtjeva za primanje u trgovinu, primanje u trgovinu i održavanje primanja u trgovini na Progress tržištu namijenjenom prikupljanju kapitala za manje kompanije. Burza je povećanje cijena regulatoru obrazložila činjenicom da su naknade za predmetne usluge povećane zbog porasta opće razine cijena roba i usluga koje Burza koristi za poslovanje. Predsjednica Uprave Zagrebačke burza Ivana Gažić u razgovoru za Lider pojašnjava kako je cijena korištenja trgovinskog sustava kojeg koristi Zagrebačka burza vezana za inflacijsku klauzulu.
- Taj rast troška više nismo mogli ignorirati - ističe Gažić.
Na pitanje kako će na ovo povećanje reagirati brokerska društva i izdavatelji, Gažić kaže kako svakoj izmjeni Cjenika prethodi javna rasprava, a za ovu izmjenu nisu dobili nikakve primjedbe članova.
- Naknade za izdavatelje u prosjeku rastu 10 posto, dok je povećanje troškova za brokerska društva praktički simbolično. Stoga ne očekujem da će to dovesti do povećanja cijena njihovih usluga za klijente - očekuje čelnica Zagrebačke burze.
Slično razmišlja i brokerska zajednica. Tamas Nagy, predsjednik Udruženja Udruženja za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima HGK, politiku cijena autonomno definira svaki član udruženja pa nema običaj komentirati visinu naknada bilo koje od njih.
- Načelno mogu reći da se povećanje može razumjeti s aspekta rasta troškova, a svakako je poželjno da bilo kakav rast troškova bude praćen i porastom kvalitete usluge. Iako je razina usluge ZSE prema svojim članovima već sada na visokim razinama, vjerujem da će se ona i u budućnosti i dalje razvijati. Isto tako, u ovom je trenutku ipak prerano za zaključke o mogućem utjecaju predmetnog povećanja na razinu naknada prema klijentima brokerskih društava. Iako u jednom dijelu utječe na troškovni aspekt ostalih sudionika na tržištu, nije realno očekivati značajniji utjecaj na konačnu cijenu prema klijentima, budući da već i sada na tržištu postoje različite naknade za istovrsne usluge, ovisno o njezinom pružatelju - kaže Nagy.
Na pitanje koliko više cijene u segmentu izdavatelja mogu utjecati na dolazak novih ili odlazak postojećih kompanija, Nagy vjeruje da ova promjena neće značajnije utjecati na njihovu odluku o uvrštenju svojih vrijednosnih papira na ZSE.
- Trošak uvrštenja nije jedini trošak koji izdavatelj mora podmiriti (tu su i troškovi SKDD-a, revizora, regulatora…), a koristi koje svaki novi akter dugoročno može dobiti ovakvim strateškim iskorakom u poslovanju te ulaskom na tržište kapitala u svojstvu izdavatelja, uz naravno očekivani i poželjan rast kvalitete usluge i u ovom segmentu, zasigurno nadilaze pojedinu troškovnu komponentu - ocjenjuje Nagy.
U prva tri tromjesečja ove godine Zagrebačka burza je ostvarila ukupno 1,43 milijuna eura poslovnih prihoda što je 2,8 posto manje nego u istom razdoblju lani. U odnosu a prošlu godinu, prihodi od prodaje smanjili su se sa milijun na 971.000 eura, odnosno za 5,5 posto.
- Smanjenje prihoda od prodaje prvenstveno je rezultat manjih prihoda od provizija i članarina, koji su, nastavno na manji promet vrijednosnim papirima u usporedbi s istim periodom lani, do kraja trećeg tromjesečja ove godine dosegli iznos od 369.000 eura ili 7,5% manje - stoji u kvartalnom izvješću ZSE-a.
Unatoč tome, dobit Zagrebačke burze iz redovnog poslovanja u prva tri tromjesečja iznosi 108.000 eura, dok je u istom razdoblju prošle godine iskazan gubitak od 27.000 eura. Ostvarena dobit ponajviše je zasluga dividende od Ljubljanske i Makedonske burze isplaćene tijekom drugog kvartala.