Europski parlament u novom, desetom sazivu broji manje zastupnika u Klubu Zelenih/Europskog slobodnog saveza – 53 mandata u odnosu na prethodnih 70. Međutim, iako Hrvatska već dugo nije imala zastupnika u tom klubu (točnije, još od osmog saziva, prvog otkada je Hrvatska članica EU, kada je tamo bio ORaH-ov Davor Škrlec), ovaj je put birala drugačije. Gordan Bosanac iz hrvatske stranke Možemo!, naime, novi je član Zelenih. Što se tiče parlamentarnih odbora, Bosanac će biti član Odbora EP-a za regionalni razvoj (REGI), Odbora EP-a za zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL) i Odbora EP-a za predstavke (PETI). Odabrao je PETI, kako sam kaže, da bi bio više u kontaktu s građanima, budući da se taj Odbor bavi predstavkama građana na neko od područja djelovanja Unije. Također će biti član interne grupe Parlamenta za LGBTIQ+ prava. No kako je pojasnio, u Parlamentu će se najviše baviti socijalnim, razvojnim i zelenim politikama.
Na današnjoj konstituirajućoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu glasao za je reizbor Roberte Metsole na mjestu predsjednice Europskog parlamenta, a u četvrtak će podržati trenutnu predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen u utrci za njezin drugi mandat na toj poziciji. Najviše ga, kaže, plaši da Europa ne ode radikalno u desno.
– Moj stav, ali i stav grupe, bit će poznat u četvrtak. Još uvijek razgovaramo i konzultiramo se. Kao što sam i prije govorio, sklon sam da ju se podrži iz pragmatičnog razloga – da ne bi Parlament otišao radikalno desno. Dobili smo garanciju od Ursule von der Leyen da neće biti, kako ona kaže, strukturalne suradnje s Europskim konzervativcima i reformistima, ali naša ideja je da većinu u parlamentu drže pučani, socijalisti, liberali i mi – komentirao je Bosanac.
Zelenima je bitno što im je von der Leyen obećala da ne odustaje od Zelenog plana, što je važna izjava s obzirom na to da se Europska pučka stranka, iz koje i ona potječe, jako protivila nastavku Zelenog plana.
– Osobno sam ju imao priliku pitati hoće li se raditi proaktivnije na politikama priuštivog stanovanja, najavila je da hoće. To je nešto s čime bih se i ja htio baviti u novom mandatu. Očekujem da jedan dio njezinog govora u četvrtak bude dostupno javno stanovanje, jer nam se čini da je to sada gorući problem u Europi – dodao je Bosanac.
Subvencioniranje stanova kroz kohezijsku politiku
Što se stambene politike tiče, Zeleni su počeli razgovarati o tome da kroz kohezijsku politiku subvencioniraju izgradnju priuštivih stanova na razini lokalnih zajednica.
– Subvencioniranje je već počelo u prošlom mandatu, ali je bilo malo te su mnoge članice propustile prilike tog fonda. Sada će ih se mnogo za to odlučiti, ali će biti borba oko modela što znači doći do priuštivog stanovanja. Von der Leyen misli da ima smisla ići u tom smjeru, ali i da treba vidjeti s investicijama i bankama. Odmah sam reagirao – ne daj Bože da se APN, koji je uništio našu stambenu politiku, proširi Europskom unijom. Mi smo za veća ulaganja i subvencioniranje dostupnih stanova. Također, iako znam da je to na dugom štapu, iz iskustva Grada Zagreba gdje smo u većini, volio bih da se omogući direktno financiranje gradova i županija, da ne ide sve preko Vlade, jer bi to s jedne strane ubrzalo apsorpciju kohezijskih fondova, a s druge demokratiziralo područja gdje je to potrebno. To neće biti lako i mislim da će veliki otpor biti u Vijeću – objasnio je Bosanac.
No, kod stanovanja se otvara i pitanje koliko je ono u rukama Europske unije, a koliko u nacionalnim, socijalnim politikama. Također, različite države članice EU bore se s drugačijim izazovima stanovanja, što bi također moglo otežati usuglašavanje o toj temi. Ipak, Bosanac je oko toga optimističan.
– Mladi birači i desnice i ljevice danas su u problemu sa stambenom politikom. Hoćemo li to prepustiti tržištu ili će ići više intervencija za izgradnju stanova, to je bitka koju ćemo voditi u ovoj zgradi – zaključio je Bosanac.