Hrvatski BDP raste no ipak nešto sporije nego u prethodnom tromjesečju. Tada je skočio za golemih 2, 8 posto, dok je u ovom periodu zabilježen rast od 1,9, ukupno na godišnjoj razini 1,6 posto.
Isti dan kada je Državni zavod za statistiku objavio ove podatke, potpredsjednik EK za euro i socijalni dijalog Valdis Dombrovskis, najavio je kako bi Hrvatska mogla postati prva članica EU za koju bi Europska komisija mogla odrediti korektivne mjere u sklopu mehanizma prekomjernih makroekonomskih ravnoteža. Razlog tome je što je u od šest područja preporuka napravila napredak samo u jednom. Tako je značajan je napredak učinjen samo na području rješavanja problema insolventnosti poduzeća. Nastalu situaciju su za Lider komentirali Vedrana Pribičević, znanstvenica sa Zagrebačke škole za menadžment i Hrvoje Stojić, direktor odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Banke.
- Platna bilanca je u deficitu. U proteklom razdoblju rasla je osobna potrošnja, finalna potrošnja države, ali se povećao i uvoz. Proračun nije smanjen, a uvoz raste. Dok traje ekspanzija EU i SAD-a rast će i naš BDP, no ne bi htjela prognozirati koliko će rasti BDP u predstojećem kvartalu. No, premalen je udio izvoza u ukupnom BDP-u- ističe Pribičević te dodaje kako su se europske institucije pokazale puno bolje u previđanju BDP-a od hrvatskih.
- Za sljedeći kvartal predviđamo rast od 1, 3 posto - ističe Stojić koji dodaje kako je razlog za nešto sporiji rast BDP-a u odnosu na prošlo tromjesečje ponajviše kraj turističke sezone, te kako se radi o sasvim očekivanim rezultatima.