Piše: Ministar financija dr. sc. Marko Primorac
Potaknut nedavno objavljenom kolumnom Liderova glavnog urednika Miodraga Šajatovića, ministar financija Marko Primorac odlučio je odgovoriti na tezu iznesenu u njoj. U tekstu naslovljenom ‘Kreditni rejting: Vjerujete li Standard & Poors‘su ili vlastitim očima?‘ Šajatović sugerira kako je kreditni rejting uvelike nezaslužen jer su reforme kozmetičke. Donosimo odgovor u integralnom obliku uz minimalne lektorske i uredničke zahvate
Hrvatska se godinama suočavala s lošim ocjenama kreditnog rejtinga. U pojedinim godinama te ocjene bile su toliko niske da su nas svrstavale u razred ‘ponavljača‘, tj. ekonomski gledano, u kategoriju država čije fiskalne i općenito ekonomske politike nisu ulijevale gotovo nikakvo povjerenje. Neodgovorna fiskalna politika i nedostatak vizije razvoja gospodarstva rezultirali su otvaranjem procedure prekomjernoga proračunskog manjka, a Hrvatska je bila označena kao država s prekomjernim makroekonomskim neravnotežama. Uz navedene ekonomske probleme, ulaskom u EU 2013. godine počeo je i val iseljavanja koji je rezultirao gubitkom više od 300 tisuća stanovnika. Tada nismo mogli ni sanjati da će se nakon svega desetak godina ekonomska slika i perspektiva Hrvatske stubokom izmijeniti.
Kamo smo došli?
Put koji smo prošli od suočavanja s nedostacima i njihova sustavnog otklanjanja bio je mukotrpan i težak. Godine fiskalne konsolidacije i zahtjevnih reformi rezultirale su izlaskom iz procedure prekomjernoga proračunskoga manjka i ekonomskih neravnoteža, a vanjskopolitički napori otvorili su nam mogućnost snažnijeg integriranja u ‘srce Europe‘ pristupanjem eurozoni i schengenskomu prostoru. Tim je korakom, u ekonomskom smislu, Hrvatska trajno napustila ‘brdoviti Balkan‘ i pozicionirala se u Srednju Europu i Mediteran, gdje je geografski, kulturno i civilizacijski oduvijek pripadala. Prihvaćanjem zajedničke europske valute uklonjen je valutni rizik, a pristupanjem Europskomu stabilizacijskom mehanizmu stali smo pod zajednički financijski štit država eurozone. Ulazak u taj prestižni klub ne bi bio moguć bez ozbiljnih zahvata kojima smo najprije uredili ‘vlastito ekonomsko dvorište‘. Drugim riječima, ‘diploma‘ eurozone i Schengen sami po sebi ne bi imali gotovo nikakvu težinu da na tom putu nismo dobro usvojili gradivo i znatno unaprijedili domaću ekonomiju. Na isti način danas treba promatrati kreditni rejting koji nas je napokon pozicionirao u razred odlikaša, čime smo ostvarili jednu od svojih višegodišnjih ekonomskih težnji i konačno dobili potvrdu da smo napravili dobar posao te da je smjer kojim se kreće naša ekonomija ispravan. Ocjena rejtinških agencija vjerojatno je jedan od najboljih pokazatelja kvalitete upravljanja javnim financijama, ali i ekonomske politike u cjelini, te potvrda dugoročno dobrih makroekonomskih i gospodarskih izgleda.
Zašto je povećan kreditni rejting?
Agencije za ocjenu kreditnog rejtinga Standard & Poor‘s (S&P) i Fitch početkom rujna, u razmaku od samo tjedan dana, Hrvatskoj su dodijelile povijesno najvišu razinu kreditnog rejtinga, razinu A–, što je veliko priznanje svim naporima, poduzetim reformama i postignutim rezultatima. To je sjajna vijest za hrvatsko gospodarstvo i potvrda sigurnosti za ulagače.
Agencija S&P prognozira prosječan rast gospodarstva od tri posto od 2024. do 2027. na temelju velikih investicija, jake potrošnje te očekivanja visokog doprinosa od turizma. Naglašava da hrvatske institucije nastavljaju provedbu reformi koje, zajedno sa znatnim investicijama iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO-a), mogu dodatno poboljšati potencijal gospodarskog rasta. S&P ističe da je Hrvatska u protekle tri godine diverzificirala svoje izvore energije ponajprije zahvaljujući uspostavi LNG terminala na Krku, što joj omogućuje da se plinom opskrbljuje morskim putom. Ističe također njegovo skoro proširenje koje će povećati sigurnost opskrbe Hrvatske, kao i mogući rast izvoza plina, a u budućnosti i vodika, pogotovo od 2026. godine, kada se dovrše plinovodi prema središnjoj Europi.
S&P prepoznaje i brojne mjere koje je Vlada poduzela kao odgovor na nedostatak radne snage, kao što su reforma obrazovnog sustava, aktivne mjere politike zapošljavanja te pojednostavnjenje izdavanja radnih dozvola stranim radnicima. Agencija Fitch objavila je svoje izvješće nakon S&P-a te je, s vrlo sličnom argumentacijom, obrazložila razloge porasta kreditnog rejtinga razinu na A–, sa stabilnim izgledima. U svojem izvješću posebno ističe nekoliko ključnih čimbenika koji su pridonijeli povećanju rejtinga. Agencija naglašava ekonomsku otpornost i konvergenciju dohotka prosjeku EU-a. Snažan gospodarski rast, poduprt porastom realnih plaća i daljnjom integracijom s ključnim državama eurozone od uvođenja eura u siječnju 2023., povećao je BDP po stanovniku sa 67 posto u 2019. na 76 posto prosjeka EU-a u 2023. Unatoč velikim vanjskim izazovima Hrvatska je postigla jedan od najsnažnijih oporavaka nakon pandemije. Realni BDP na kraju prvog polugodišta 2024. godine bio je 19 posto iznad razine četvrtog tromjesečja 2019. godine. Fitch ističe i snažnu prognozu rasta te očekuje da će realni rast hrvatskog BDP-a u prosjeku iznositi 3,1 posto od 2024. do 2026. u usporedbi s 1,3 posto predviđenim za eurozonu i 2,6 posto za medijan zemalja s A-rejtingom. Ističu kako će rast potaknuti domaća potražnja, izazvana snažnom potrošnjom kućanstava i kontinuiranom visokom apsorpcijom sredstava EU-a. Hrvatska je predvodnica u apsorpciji sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) i prema brzini ispunjavanja ciljeva koji obuhvaćaju investicije i reforme u različitim segmentima ekonomije. Napredak u provedbi NPOO-a naglašava znatna poboljšanja institucionalnih kapaciteta u Hrvatskoj posljednjih godina.
Obje agencije naglašavaju i znatno smanjenje duga (mjereno odnosom između javnog duga i BDP-a).
Ispunjeno sto posto obveza
Razborita fiskalna politika i snažan nominalni rast BDP-a pridonijeli su brzom smanjenju javnog duga u BDP-u. Predviđa se smanjenje bruto duga opće države ispod granice od 60 posto BDP-a u 2024. godini, što je više od 25 postotnih bodova ispod vrhunca za vrijeme pandemije. Smanjenje će se nastaviti i nakon 2024. godine, čime će Hrvatska ispuniti sve kriterije iz Maastrichta.
Kao jedna od ključnih aktivnosti usmjerenih prema kvalitetnom upravljanju javnim dugom u Smjernicama upravljanja javnim dugom za razdoblje 2024. – 2026. utvrđeno je dodatno proširivanje i diverzifikacija baze ulagača izdavanjem državnih vrijednosnih papira namijenjenih građanima. Do sada je u kupnji državnih obveznica i trezorskih zapisa sudjelovalo ukupno oko 150 tisuća građana, od čega je čak 43.500 novih malih ulagača na tržištu kapitala. Građani trenutačno drže više od osam posto javnog duga te je njima preusmjereno više od 200 milijuna eura kamata koje bi inače bile isplaćene institucionalnim ulagačima.
Broj zaposlenih povećan je za 182.573 osobe od kolovoza 2020. do kolovoza 2024., a broj nezaposlenih u istom se razdoblju smanjio za 63.382 osobe. Prema Eurostatovim podacima, broj odraslih osoba koje sudjeluju u obrazovanju od 2021. do 2023. povećao se s 5,3 posto na 6,4 posto zahvaljujući velikom odazivu osoba u korištenju sustava vaučera. Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazuju da 70 posto osoba koje završe obrazovanje putem sustava vaučera pronađe zaposlenje u roku od šest mjeseci nakon završetka obrazovanja.
Vladin srednjoročni program reformi usredotočen je na demografiju, digitalizaciju, dekarbonizaciju, obrazovanje i napredak prema pristupanju OECD-u. Fitch vjeruje kako će unatoč ambicioznoj prirodi tih planova očekivana politička stabilnost u sljedeće tri godine i poboljšani institucionalni kapaciteti omogućiti Vladi učinkovitu provedbu reformi.
U financijskoj perspektivi EU-a od 2021. do 2027. Hrvatska ima na raspolaganju 24,2 milijarde eura, od čega se 10,04 milijarde eura odnosi na NPOO. Od početka provedbe NPOO-a do sada uspješno je ispunjeno sto posto planiranih obveza, odnosno svih 157 reformskih i investicijskih pokazatelja koji se odnose na prvih pet realiziranih tranši NPOO-a. Hrvatskoj je, slijedom toga, do sada ukupno uplaćeno 4,5 milijardi eura.
Naglasak na reformama
Budući da se Plan oporavka i otpornosti temelji na reformskim mjerama, upravo je na njih stavljen poseban naglasak s ciljem povećanja konkurentnosti gospodarstva te zelene i digitalne transformacije. Stoga se od početka provedbe paralelno radi na svim reformskim mjerama u gotovo svim područjima javnih politika te je većina reformi do sada pravodobno i uspješno provedena. Od ukupno 157 indikatora koji su do sada u cijelosti završeni, njih 97 odnosi se na važne reformske mjere koje su provedene u gotovo svim državnim resorima.
Primjerice, reforme u pravosudnom sustavu, gdje je stupio na snagu niz zakonskih izmjena radi smanjenja broja neriješenih predmeta i trajanja sudskih postupaka, rezultirale su skraćenjem parničnih i trgovačkih predmeta za 182 dana i smanjenjem ukupnog broja svih neriješenih predmeta za gotovo osam tisuća. Osim toga, proveden je i niz reformskih aktivnosti čiji je cilj rasterećenje građana i gospodarstva. Ukupno porezno rasterećenje od 2016. godine do sada iznosi više od dvije milijarde eura na godišnjoj razini. Samo u zadnjem krugu porezne reforme to je rasterećenje iznosilo iznad 400 milijuna eura, kada je ukinut prirez jedinicama lokalne samouprave, podignut osobni odbitak na 560 eura te preuzet dio troška uplate mirovinskih doprinosa za građane s najnižim plaćama. Istodobno je gradovima i općinama prepušteno utvrđivanje visine poreza na dohodak unutar određenog raspona, čime su povećani stupanj fiskalne decentralizacije i fiskalna autonomija lokalnih jedinica. Od početka iduće godine na snagu će stupiti i nove izmjene kojima je cilj daljnje povećanje pravednosti poreznog sustava i prebacivanje poreznog opterećenja s rada na druge izvore gospodarske snage, prije svega imovinu, odnosno nekretnine.
U proteklom razdoblju proveden je i niz mjera usmjerenih na administrativno rasterećenje gospodarstva, što se odnosi na ukidanje administrativnih obveza i digitalizaciju usluga koje država pruža poduzetnicima. Do sada je na temelju triju akcijskih planova – iz 2018., 2019. i 2020. – provedbom 390 mjera gospodarstvo rasterećeno za 252,8 milijuna eura. Novi Akcijski plan za 2024. i 2025. Vlada je prihvatila u ožujku ove godine i usmjeren je na područja od posebnog značaja za gospodarstvo poput porezne politike, turizma, mirovinskog sustava, poljoprivrede i prometa te je u financijskom smislu veći od sva tri prethodna akcijska plana zajedno. Predviđene su ukupno 103 mjere rasterećenja čijom će se provedbom do kraja 2025. godine gospodarstvo rasteretiti za dodatnih 364 milijuna eura. Posebno se ističe projekt Fiskalizacija 2.0 kao jedna od mjera koje će znatno pridonijeti tom rasterećenju. Tim projektom proširit će se obveza evidentiranja računa u sustavu Porezne uprave na račune koji se izdaju u gospodarstvu (B2B), odnosno na bezgotovinsko poslovanje, čime će se smanjiti broj i omogućiti predispunjavanje propisanih obrazaca.
Što donosi bolji rejting?
Realno gledajući, svim postignućima na temelju kojih je ostvarena A razina kreditnog rejtinga znatno je porastao ugled države u domaćem i međunarodnom financijskom okružju, što će pozitivno utjecati na poslovanje svih gospodarskih subjekata. Visoka razina kreditnog rejtinga jamac je sigurnosti svim stranim i domaćim ulagačima, što će pridonijeti rastu ulaganja, proizvodnje, izvoza, kao i daljnjem rastu zaposlenosti i plaća. Snažan rast BDP-a, proračunska disciplina i ubrzana provedba reformi i investicija, potpomognutih i europskim sredstvima, ostaju okosnica Vladine politike i u nadolazećem razdoblju. Povećanje rejtinga također je priznanje cijeloj državnoj administraciji, ali i poduzetnicima i građanima, i znatan poticaj Vladi da nastavi provedbu reformi i ekonomskih politika koje će pridonijeti daljnjem jačanju konkurentnosti gospodarstva i standarda građana.