Na stranicama Europske komisije je objavljeno kako će EU podržati ciljeve Europskog zelenog plana i Strategije održive i pametne mobilnosti dodjeljivanjem više od 7 milijardi eura za 134 projekta koji će pridonijeti stvaranju ‘održive, pametne, ekološki prihvatljive i otporne mreže prometne infrastrukture‘.
Svi projekti su odabrani u okviru poziva za dostavu prijedloga Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) za 2023. godinu a CEF je program financiranja EU-a koji podržava europsku prometnu infrastrukturu.
Novim projektima izgradit će se ili unaprijediti prometna infrastruktura kako bi se poboljšale željeznice, unutarnji plovni putovi, ceste i kratke pomorske rute. Neki će se projekti također povezati s unutarnjim ili pomorskim lukama, zračnim lukama i multimodalnim terminalima a podržat će se i projekti u Ukrajini i Moldaviji za razvoj traka solidarnosti EU-a i sustava pametnog upravljanja prometom za unutarnje plovne putove, zračni i cestovni promet.
- Ovo je najveći poziv u sklopu trenutnog programa CEF Transport. Odabrani projekti pomoći će u preobrazbi europske prometne mreže, čineći čišće načine prijevoza učinkovitijima i privlačnijima za putnike i teret, a istodobno će povećati sigurnost diljem TEN-T-a. Posebno mi je drago što je financirano nekoliko projekata koji podupiru Putove solidarnosti EU-Ukrajina. Ovi novi koridori su od ključne važnosti za pomoć pri integraciji Ukrajine i Moldavije u EU – rekao je povjerenik za klimatske akcije EU-a Wopke Hoekstra.
Željeznice i luke
Podržat će se glavne prekogranične željezničke veze duž glavne mreže TEN-T, poput Rail Baltica, linije Lyon-Torino (koja povezuje Francusku i Italiju) i tunela Fehmarnbelt (koja povezuje Dansku i Njemačku). Nadalje, prekogranične točke između Ukrajine i Moldavije i zemalja EU-a (Rumunjska, Mađarska i Poljska) bit će poboljšane kako bi se omogućio lakši protok prometa za ukrajinski uvoz i izvoz. U isto vrijeme, Europski sustav upravljanja željezničkim prometom (ERTMS) bit će uvelike postavljen na vlakove i željezničke pruge diljem EU-a kako bi se poboljšala interoperabilnost i sigurnost željezničkog prometa.
Bit će nadograđeno oko 20 pomorskih luka u Irskoj, Španjolskoj, Finskoj, Nizozemskoj, Njemačkoj, Malti, Litvi, Cipru, Hrvatskoj, Grčkoj i Poljskoj; Razvoj će im omogućiti opskrbu plovila električnom energijom s obale i transport obnovljive energije na pučini.
Infrastrukturne intervencije na unutarnjim plovnim putovima razvit će prekogranične veze između Francuske i Belgije u slivu Seine-Scheldt te između Rumunjske i Bugarske na Dunavu. Luke unutarnjih voda u Austriji, Njemačkoj i Nizozemskoj također će dobiti potporu kako bi mogle nastaviti promicati modalni pomak prema europskoj mreži rijeka i kanala.
Svi znaju, Hrvatska ne zna
Između 134 projekta našlo se i par iz Hrvatske, koji u najmanju ruku nisu impresivni i pitanje je zašto se nije išlo na neke veće projekte, recimo po pitanju željeznice koja je već godinama u rasulu. Hrvatska se naime prijavila za samo tri projekta ukupne vrijednosti oko 42 milijuna eura, a radi se o projektu ‘poboljšanja zaštitne ograde na autocesti A3‘, zatim projekt ‘popravka lukobrana na luci Pula‘, te ‘studija za elektro napajanje brodova u luci Rijeka‘.
Prvi projekt na A3 obuhvaća nadogradnju sigurnosne cestovne infrastrukture na autocesti Bregana-Zagreb-Lipovac, dionici Lipovljani-Nova Gradiška u Hrvatskoj. U sklopu projekta postavit će oko 47 km zaštitnih cestovnih odbojnika. Glavne koristi projekta bit će povećana sigurnost na cestama na dionici s lošim performansama TEN-T mreže u Hrvatskoj.
Drugi projekt obuhvaća rekonstrukciju i nadogradnju osnovne lučke infrastrukture u luci Pula. Glavni rezultat projekta bit će povećanje učinkovitosti poslovanja u TEN-T luci, dok su trećim projektom obuhvaćene studije i radovi za instalaciju kopnenog elektroenergetskog sustava u riječkoj luci. Glavne prednosti projekta bit će održivija luka koja će plovilima nuditi električnu energiju i smanjiti onečišćenje zraka.
Što rade druge zemlje
I dok se mi bavimo popravcima lukobrana i onečišćenjem zraka, druge zemlje Unije razmišljaju veće ili bolje, pa su im takvi i projekti za koje dobivaju bespovratna sredstva. Iako je mnogo nabrojati ostalih stotinjak projekta možemo izdvojiti nekolicinu tek da se uvjerite u raspon projekta koje su zemlje prijavljivale i za koje su dobile bespovratne eure.
Tako recimo Austrija radi na unaprijeđenu svoje željeznice pa su sredstva odbili za unapređenje željezničke linije između Schaftenaua i Radfelda, koja je dio sjeverne pristupne rute prema bazi tunela Brenner, zatim za unapređenje teretnog terminala u Grazu pri čemu radovi obuhvaćaju novu željezničku infrastrukturu za teretne vlakove do 740 metara dužine te unapređenje postojeće jednokolosiječne pruge između Leibnitza i slovenske granice u dvokolosiječnu liniju.
Bugarska je recimo dobila sredstva za projekt ‘From East 2 West Connections‘, koji ima za cilj izgradnju novih željezničkih pruga unutar morske luke Burgas u Bugarskoj. Glavna korist projekta je održivija luka i povećana konkurentnost željezničkog teretnog prijevoza.
Njemačka unaprjeđuje svoje željeznice koje su se pokazale manjkave tijekom nedavno završenog Europskog nogometnog prvenstva, ali grade i teretne terminale na Dunavu. Također, nadograđuju svoje teretne lokomotive, njih čak devetnaest.
Grci također moderniziraju prugu, Španjolci imaju najviše prijavljenih projekta među kojima je izgradnja međunarodnog željezničkog terminala, proširenja luka u Sevilla i Almeriji.
Naši susjedi Slovenci o trošku EU ulažu u prugu Ljubljana-Divača i multi modalni autobusno/željeznički terminal u Ljubljani dok Mađari grade novi željeznički prsten oko Budimpešte i čak 35 novih lokomotiva.
Kao što vidimo u ovih nekoliko primjera, ispali smo kratki i pitanje je zašto se neki veći i korisniji projekti nisu mogli prijaviti kako bi se pokupila ova besplatna EU sredstva.
Sve projekte možete detaljno pregledati na ovoj poveznici.