Biznis i politika
StoryEditor

Meko slijetanje: ECB zasad uspijeva pogoditi G-točku

24. Listopad 2024.
meko slijetanje

Treće ovogodišnje smanjenje ključnih kamatnih stopa Europske središnje banke (ECB) može se iščitati iz dva kuta – inflacija je pod nadzorom (nešto poput vatre, ne znamo je li ugašena, ali je s oba oka na cijenama i prstom na referentnim kamatama pažljivo motrimo) i/ili eurozoni prijeti recesija, pa je vrijeme osloboditi jeftiniji (bankarski) kapital za novi investicijski val. No, zapravo je treći kut – imamo li inflaciju pod kontrolom i istodobno eurozonu trajnije iznad recesijske zjapeće rupe – najvažniji i najmjerodavniji. Ili-ili u slučaju eurozone baš i nije opcija. Prije svega zbog ugašenoga motora zvanog Njemačka koju je EU energetskom tranzicijom uspješno eutanazirala. Godinu bi, vele prognostičari, mogla završiti u minusu i do 0,3 posto. Stoga su načelne analitičarske pretpostavke da bi ECB i u prosincu i početkom iduće godine mogao nastaviti seriju rezanja kamata ne bi li potaknuo rast.

Bauk inflacije time nije zanemaren, uši su izoštrene na svaki pomak cijene energenata i usluga koje još uvijek bacaju ivarke na zgarište ukupnih cijena. No, prioritet je rast, jer ovogodišnjih 0,8 ili 0,9 posto (i 1,4 posto u idućoj godini) teško mogu parirati kineskoj stopi od 5 posto (u Kineza je sve što nam treba za zelenu tranziciju, pa...) ili globalnoj od 3,2 posto.

No, nakon lanjskog stagflacijskog okružja eurozona se ipak pomaknula s njenog ruba, barem tako zaključuje Research tim Raiffeisen banke.

– U prvoj polovici ove godine podaci sugeriraju blagi zamah rasta, iako se čini da će on u ovoj godini biti skroman, ograničen. U cjelini slabašan gospodarski oporavak europodručja nastavit će predvoditi države članice koje u strukturi gospodarstva sadržavaju veći udjel uslužnih aktivnosti (primjerice, Španjolska). S druge strane, zemlje takozvane jezgre poput Njemačkei  Austrije, zbog važnosti industrije u strukturi gospodarstva, nastavit će se i u drugoj polovini ove godine ljuljati na rubu između ekspanzije i kontrakcije. Za blagi rast gospodarstva velikim je dijelom zaslužna osobna potrošnja koja raste zbog razmjerno snažnog rasta dohodaka kućanstava, što podržava daljnju potražnju za uslugama – veli Research tim RBA.

No, Luka Brkić s Libertas sveučilišta naglašava problem inflacije usluga, naime, smanjenje tih cijena društveno je vrlo skupo, jer bi tražilo veće monetarno pooštravanje, što bi potaknulo skok nezaposlenosti. – Očito je da ECB, ali i FED nisu voljni ići tim putom. Problem je što je inflacija usluga potaknuta naglim povećanjem potrošnje na restorane, putovanja, zdravstvenu skrb i druge skuplje usluge za koje izdvajaju vrlo bogati ljudi koji su posljednjih godina imali koristi od golemih dobitaka na tržištu nekretnina i dionica. Rekordna povećanja bogatstva kućanstava ulila su bogatima samopouzdanje u rast  potrošnje, što je i jedan od glavnih razloga zašto su europsko i američko  gospodarstvo prkosili očekivanjima usporavanja u uvjetima znatno viših kamata, pa govorimo o ‘mekome prizemljenju‘.

Ustrajna inflacija, prije svega usluga, rizik je za ukupnu stabilnost cijena. Pa, je li ECB stvarno uspio meko prizemljiti, je li to možda bolje uspjelo američkome Fedu doznajte u novome tiskanom i digitalnom broju Lidera.

Članak je dostupan u tiskanom 
i digitalnom izdanju Lidera
10. studeni 2024 02:23