Podatak o prosječnoj plaći objavljen prije nekoliko dana opet je uzburkao duhove u javnosti, prije svega poslodavačkoj. U džepove zaposlenih u Hrvatskoj u kolovozu se slilo prosječnih neto 1324 eura, čime je nastavljen rast plaća po dvoznamenkastoj stopi. Podatak državne statistike kazuje da je kolovoška plaća nominalno veća za 14 posto nego prije godinu dana, a realno za 12 posto.
Kao što je poznato, precizniju sliku koliko se u Hrvatskoj zapravo zarađuje pruža podatak o medijalnoj plaći, koja je iznosila 1134 eura. U prijevodu to znači da polovina zaposlenih ima plaću manju od tog iznosa, a polovina višu. Podatak za kolovoz tako se naslonio na prošlotjednu analizu Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) koja se osvrnula na najavljeni rast minimalca, ali i skok plaća u javnom sektoru.
Glavni HUP-ov ekonomist Hrvoje Stojić u tom je dokumentu naveo da dvije snažne državne intervencije, povećanje plaća zaposlenika u javnom sektoru veće od 30 posto i povećanje minimalca za 15,5 posto, na 970 eura u 2025. godini, odnosno za čak 92 posto od 2019., stvaraju ‘znatne izazove u gospodarstvu, prije svega jačanjem inflatornih pritisaka te pogoršanjem konkurentnosti tvrtki‘. HUP-ov analitičar istaknuo je podatak da je masa plaća na razini opće države skočila s 11,5 posto BDP-a na 13 posto BDP-a, čime je Hrvatska postala druga najvelikodušnija članica EU-a.
U srednjem roku, smatra Stojić, bruto plaće ne bi smjele rasti nominalno više od pet posto na godinu, odnosno više od zbroja ciljane inflacije (oko dva posto) te rasta produktivnosti po radnom satu (od dva do tri posto posto), ako želimo imati rast plaća koji nije inflatoran i ne narušava konkurentnost ekonomije.
Prema veličini troška plaća u javnom sektoru Hrvatska je danas pri vrhu među zemljama Europske unije, odmah iza Danske, komentirao je za Lider glavni ekonomist Svjetske banke u Hrvatskoj Josip Funda.
– Recentni podaci sugeriraju da su se plaće u javnom sektoru u Hrvatskoj u nominalnim iznosima približile onima u Sloveniji, koja generira znatno veći BDP po stanovniku u odnosu na Hrvatsku. Stoga, iako je reforma sustava plaća, i povećanje plaća kao njezin sastavni dio, bila nužna, u idućem razdoblju ne očekujem izraženiji rast u javnom sektoru. Štoviše, držim da u srednjem roku treba nastojati postupno vratiti masu plaća na razinu sličnu onoj koju smo imali prije koronakrize – ističe Funda.
Povećanje u javnom sektoru, zatim odluka o povećanju minimalne plaće te manjak radne snage uz rast potrošačkih cijena ključni su čimbenici pritisaka na rast plaća u privatnom sektoru, objašnjava direktorica ekonomskih istraživanja u Raiffeisen banci (RBA) Zrinka Živković Matijević.
Nedavna anketa pokazala je kako zaposleni građani smatraju da bi u Hrvatskoj s obzirom na troškove života plaća za primjereni standard trebala iznositi između 2000 i 2200 eura neto. Detaljnije o ovoj temi te kako u Hrvatskoj dosegnuti tih magičnih 2000 eura pročitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.
Cijeli tekst pročitajte u tiskanom ili digitalnom izdanju poslovnog tjednika Lider.