Upis najnovije tranše ‘narodnih‘ trezorskih zapisa počelo je u petak kako bi se građanima koji su prije godinu dana uložili u državni dug olakšalo reinvestiranje, kazao je ministar financija Marko Primorac nakon sastanka s predsjednicom Europske investicije banke (EIB) Nadijom Calvino koja je najavila rekordnih milijardu eura plasmana ove godinu u Hrvatsku. - Mogu reći kako je od ovoga upisa trezorskih zapisa omogućena i usluga reinvestiranja i putem naše platforme eRiznica. Mislim da će olakšati građanima snalaženje i upisivanje trezorskih zapisa. Neće više biti potrebno čekati da pojedini trezorski zapis dospije, zatim da novac sjedne građanima na račune, a da građani onda taj novac ponovno uplaćuju te pri tome plaćaju i određene naknade za transakcije. Ovako će moći reinvestirati istovjetni iznos ili upisati nešto veći iznos i nadoplatiti. Ako žele upisati manji iznos, ostatak će im se uplatiti na račun koji su naveli - pojasnio je Primorac. Preko eRiznice već je zabilježeno 200 takvih slučajeva reinvestiranja, otkrio je ministar. Podsjetimo, upis za građane završava 15. studenog u 11 sati.
Prinos je primjeren trenutku
Što se tiče prinosa, nešto je niži od prinosa iz lanjskog studenog, a u skladu s tržišnim uvjetima. - Kada smo započinjali izdavanje trezorskih zapisa i obveznica namijenjenih građanima, odlučili smo to činiti po tržišnim uvjetima kako ne bismo narušavali tržišne odnose. U skladu sa smanjivanjem praktički svih ključnih kamatnih stopa, a onda i povećanja kreditnog rejtinga Republike Hrvatske, smatramo da je to prinos koji je u ovom trenutku primjeren. Naravno, drugi krug upisa bit će namijenjen institucionalnim investitorima i tu ćemo u potpunosti dobiti dojam koliko su institucionalni investitori spremni upisati trezorskih zapisa i po kojim cijenama, odnosno uz koji prinos. Do sada je uvijek, otprilike, taj prinos odražavao upravo one koje smo mi ponudili i građanima - istaknuo je Primorac. Dodao je kako je cilj omogućiti upisivanje trezorskih zapisa i putem mobilne aplikacije.
Jedno od novinarskih pitanja odnosilo se i na tvrdnje malih iznajmljivača u turizmu da će ih povećanje poreza uništiti. Primorac je naglasio kako će prihod od paušalnog poreza na iznajmljivanje turističkih apartmana u potpunosti pripasti jedinicama lokalne samouprave te da ni euro neće otići u proračun središnje države. - U skladu s tim, kako jedinice lokalne samouprave budu utvrdile iznos poreza po krevetu, tako će i prikupljati te porezne prihode. Radi se o porezu na dohodak koji je u cijelosti prihod jedinica lokalne samouprave i mi smo nekoliko puta isticali kako taj porez na dohodak u fiskalnom smislu nema nikakve veze sa središnjom državom. Koliko jedinice lokalne samouprave budu ambiciozne u određivanju tih stopa, odnosno iznosa paušala, toliko će novca i prikupiti. U skladu s tim, pretpostavljam da će slijediti i logiku koju smo mi se trudili nametnuti, a to je prebacivanje poreznog opterećenja sa oporezivanja rada na oporezivanje nekretnina, uključujući naravno i dohodak od tih nekretnina, kako bi porezni teret za one koji žive od svoga rada bio što niži - kazao je Primorac.
Iznajmljivači neće propasti
Komentirajući najave da će pojedini iznajmljivači početi raditi ‘na crno‘, pa čak i bojkotirati iduću turističku sezonu, Primorac je kazao da nije dobro da itko prijeti radom na crno. - Ne radi se apsolutno o nikakvom udaru na iznajmljivače, niti je to bio naš cilj, već se radi o tome da je porezni tretman kratkoročnog najma u Hrvatskoj bio prilično blagonaklon. Kada usporedite prosječno porezno opterećenje, na dohodak od dugoročnog najma iznosi 8,4 posto, dok je za kratkoročni najam u prosjeku oko dva posto. Naš je cilj bio prije svega izjednačiti porezno opterećenje dugoročnog i kratkoročnog najma jer smo smatrali da najam u smislu izvora dohotka treba biti jednako tretiran i oporezovan, neovisno od tome radi li se o dugoročnom ili kratkoročnom najmu – kazao je Primorac dodavši kako iznajmljivači u turizmu neće propasti. - Doista nema razloga - istaknuo je ministar financija.
Što se tiče sastanka s predsjednicom EIB-a, Primorac je naglasio da je dosadašnja suradnja s tom međunarodnom financijskom institucijom bila vrlo uspješna i produktivna. - EIB je do sada podržao brojne projekte u Hrvatskoj u iznosu od osam milijardi eura. I ove godine imamo niz zajedničkih projekata. Do sada, u 2024. potpisani su ugovori za 630 milijuna eura vrijedne projekte, a do kraja godine očekujemo dodatnih 400 milijuna eura. Radi se o ukupnom iznosi iznad milijardu eura - naglasio je Primorac.
Suradnja u priuštivom stanovanju
Suradnja s EIB-om uključuje i tehničku pomoć, a Primorac je kazao kako je nedavno dogovorena suradnja za potporu EIB-a za Sunčevu elektranu Korlat snage 99 MW, inače projektu Hrvatske elektroprivrede. Projekte koje podržava EIB sežu i u druge sektore, posebno u smislu obnove infrastrukture. Primorac je podsjetio na nedavno sklapanje okvirnog sporazuma o zajmu od 400 milijuna eura koji će biti iskorišten za rekonstrukciju željezničkih pruga. Dio novca će biti iskorišten i za nabavku novih vlakova. Primorac je čelnici EIB-a predstavio i Nacionalnu stambenu politiku.
- Priuštivo stanovanje je značajna tema, ne samo u Hrvatskoj, nego i u nizu drugih europskih zemalja. EIB u tom pogledu također može biti vrlo aktivan partner u smislu tehničke pomoći, ali i financiranja određenih projekata - izjavio je Primorac. S EIB-om se može surađivati i u razvoju tržišta kapitala, dodao je Primorac, objavivši da će uskoro biti predstavljena dugo najavljivana strategija razvoja tržišta kapitala.
Nadia Calvino, nekadašnja ministrica financija i potpredsjednica španjolske vlade, istaknula je kako je Hrvatska ‘velika priča o uspjehu‘. - Prošle godine uložili smo blizu 500 milijuna eura, ove godine taj ćemo iznos udvostručiti. To je najviše ikada što je EIB u jednoj godini uložio u Hrvatsku - zaključila je Calvino.