Konferencije i edukacije
StoryEditor

Ministar Primorac na Klubu izvoznika: Rast bruto nominalne plaće sljedeće će godine usporiti na devet posto

25. Listopad 2023.
38. susret Liderova Kluba izvoznika, Marko Primoracfoto Rene Karaman

Gospodarski rast ove godine trebao bi biti 2,8 posto, što je više od EU prosjeka, a isti toliki u hrvatskoj vladi očekuju i sljedeće godine. Rekao je to ministar financija Marko Primorac u nastavku 38. susreta Liderovog Kluba izvoznika kojem je domaćin bila kompanija Končar.

Ministar je podsjetio da je i prethodnih godina ostvaren značajan gospodarski rast unatoč izazovima s kojima smo bili suočeni. Dodao je da u Vladi također očekuju slijedeće godine i stabilno tržište rada predviđajući stopu nezaposlenosti od 5,7 posto. Rast bruto nominalne plaće, koji će ove godine, očekuje se, biti 14 posto, sliedeće će usporiti na devet posto. Inflacija bi trebala biti osam posto ove godine, a uz očuvanje stabilnosti cijena, ministar je posebno naglasio uspjeh očuvanja stabilnosti fiskalne politike. U tom smislu značajno je smanjen udio duga u BDP-u, ove godine bi trebao pasti na 60,7 posto.

- Upravo zbog stabilnosti fiskalne politike spremni smo u slijedećoj godini reagirati na bilo kakve izazove. Prema projekcijama proračuna, sljedeće godine deficit će biti 1,9 posto, no unatoč tome očekivani gospodarski rast će utjecati na to da udio duga opće države padne na 58 posto BDP-a – rekao je ministar Primorac.

Pohvalio se i dobrim povlačenjem sredstava iz NPOO-a koje je dostiglo 50 posto, podsjetivši da je Vlada donijela 104 mjere kojima su reformirani mirovinski, porezni sustavi, kao i javne plaće te drugi sustavi koje bi sada trebale biti pravednije raspoređene u javnom sektoru.

Naglasio je da u Vladi nastoje stvoriti što je bolje moguće preduvjete za poslovanje poduzetnika, podsjetivši da smo u posljednjih sedam godina bili suočeni s brojnim izazovima. To su bile krize bez presedana, nitko nije mogao predvidjeti posljedice, rekao je ministar i iskoristio priliku da obavijesti sudionike skupa da je Vlada prije mjesec dana sklopila s egipatskom vladom sporazum o izbjegavanja dvostrukog oporezivanja, a prošli tjedan i sa ciparskom, napomenuvši da su te vijesti prošle ‘ispod radara‘.

Voditeljica Liderovog Kluba izvoznika Manuela Tašler tradicionalno je na Liderovom Klubu izvoznika predstavila kontrolnu ploču izvoza i još jednom ocijenila izvoznu klimu. Rekla je da je sa srpnjem završena era visokog rasta izvoza (iznosio je 1,83 milijarde eura) s obzirom da je on u tom mjesecu pao za čak 14,7 posto u odnosu na lanjski. Gledajući pak od siječnja do kraja srpnja vrijednost izvoza iznosila je 13,33 milijarde eura, što je za 0,2 posto više u odnosu na isto razdoblje lani.

I uvoz je pao. U srpnju je iznosio 3,24 milijarde eura, što je za 10,9 posto manje nego u istom mjesecu lani. Pad je zabilježen i u prvih sedam mjeseci ove godine kada mu je vrijednost bila 23,3 milijarde eura, što je za 0,5 posto manje u odnosu na isto razdoblje lani.

Tako je pokrivenost uvoza izvozom bila 56,6 posto u srpnju, a u prvih sedam mjeseci ove godine 57,2 posto. Pad izvoza i uvoza nastavio se i u kolovozu, uzmemo li u obzir prve rezultate. Izvoz je u prvih osam mjeseci ove godine iznosio 14,59 milijardi (-1,5 posto), a uvoz 19,88 milijardi (-3,9 posto), što znači da je pokrivenost uvoza izvozom bila 57 posto. Pritom je u prvih osam mjeseci 2023. izvoz u EU smanjen za 1,5 posto, a na ostala tržišta je porastao 2,3 posto. Pet najvećih izvoznih tržišta za hrvatske kompanije su: Njemačka, Italija, Slovenija, BiH i Mađarska.

Uz ove podatke dobro je spomenuti da je u prvih osam mjeseci ove godine uvoz iz EU povećan za 3,3 posto, dok je s ostalih tržišta smanjen 22,2 posto.

Razlog pada izvozu leži u padu energetskog sektora čija je vrijednost u prvih sedam mjeseci ove godine smanjena za 615 milijuna eura, dok su ostali sektori ukupno porasli za 645 milijuna eura. Najvažnije izvozne djelatnosti su proizvodnja električne opreme, prehrambenih proizvoda, strojeva i uređaja, gotovih metalnih proizvoda, kemikalija i kemijskih proizvoda te, kako je rekla Tašler, jedna djelatnost u naletu – proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava. Potonja je ostvarila vrijednost izvoza od 613,5 milijuna eura, što je za čak 84,3 posto više nego u istom razdoblju lani.

Tašler je navela da su europska zelena tranzicija, odnosno rast potražnje za opremom i uređajima za obnovljive izvore energije (elektro i metaloprerađivački sektori) prilika za hrvatske izvoznike, kao i pretpostavka da se dostignuta razina cijena hrane neće smanjivati. Također i zbog pada vozarina opet su udaljena tržišta postala atraktivna.

Što se pak tiče opasnosti s kojima bi se izvoznici mogli suočiti, Tašler je spomenula pad građevinske aktivnosti u Njemačkoj, nemogućnost izvršavanja ugovorenih obveza uslijed manjka radne snage te nove geopolitičke izazove.

I na kraju, s pet (od mogućih deset) ocijenila je izvoznu klimu u Hrvatskoj u listopadu.

09. studeni 2024 21:25